
Premijerka Ana Brnabić ne prihvata ocenu da situacija u medijima u Srbiji nikada nije bila gora. Ona navodi da u ovoj oblasti ima dosta pomaka i da su mediji u daleko boljem položaju nego 2011. godine. Kao jedan od uspeha navela je usvajanje medijske strategije.
Kakva je medijska situacija u Srbiji pred izbore? U rezidenciji norveškog amasadora našli su se oni koji misle da nikad nije bilo gore, oni koji veruju da može bolje i oni koji da je tvrde da je već bolje.
„Ja znam da veliki broj vas ovde misli da nikada nije bilo gore, svakako da je bolje, mnogo bolje nego što je bilo, a kada kažem nego što je bilo pre svega mislim na 2011, 2012 i da smo napravilo konkretne pomake“, rekla je premijerka Ana Brnabić.
Na primedbe civlinog društva i novinarskih udruženja, premijerka odgovara ili da nije u njenom resoru ili da zamerke nisu na mestu.
„Medijski monitoring Crte i drugih organizacija govori da suštinski pluralizam, pre svega na Javnom servisu, pluralizam mišljenja, ne postoji, imajući u vidu podatak da je 4/5 prostora za političke aktere rezervisan za one koji su u suštini u vladajućim strankama“, rekao je Raša Nedeljkov, CRTA.
„Ja kao predsednica Vlade sa uređivanjem RTS nemam baš nikakvu, nikakvu ingerenciju“, rekla je Brnabić.
„Ono što mislim da smo preskočili u ovoj refleskiji jeste serija kampanja na naslovim stranama tabloida, koje su zapravo generisane od nosilaca najviših funkcija u ovoj državi“, rekao je Norbert Šinković iz Nezavisnog društva novinara Vojvodine.
„Za tabloide apslutno ne prihvatam da naslovne strane uređuje vlast“, kaže Brnabić.
Premijerka se, ipak, na kraju založila za dijalog i poručila da mediji treba ne samo da kritikuju, već da objektivno izveštavaju.
Usvajanje nove medijske strategije je ključ za uspeh u ostvarivanju prava na kvalitetno informisanje ali je potrebna snažna politička volja da se štite mediji kao nadzorni organ za praćenje demokratije, izjavio je ambasador Norveške u Srbiji Jorn Gjelstad.
Gjelstad je na okruglom stolu „Uloga regulatornih i samoregulatornih tela u predizbornom izveštavanju – Norveška iskustva“ rekao da „postoji potreba za snaženjem regulatornog tela za medije koje se stara za sprovođenje zakona na medijskoj sceni, kao i da se obezbede uslovi za fer poslovanje svih medija“.
„Građani treba da ulažu žalbe na rad medijskih tela, na šta treba da reaguje regulatorno telo. Potrebno je imati i transparentno vlasništvo u medijima a u predizbornoj kampanji treba obezbediti nediskriminišući pristup svim kandidatima“, kazao je Gjelstad prilikom otvaranja diskusije.
Šef Misije OEBS-a u Srbiji Andrea Oricio je rekao da su medijske reforme veoma važne i da je u izradi Medijske strategije zajedno sa Vladom Srbije i predstavnicima novinarskih i međunarodnih udruženja učestvovao i OEBS, u vidu pružanja primera najbolje prakse koje imaju druge zemlje.
„Medijska strategija i njena implementacija treba da budu jedna od glavnih alatki za obezbeđivanje razvoja medija. Cilj je ojačati ulogu regulatornih tela i njihovu nezavisnost, naročito tokom predizborne kampanje“, kazao je Oricio.
Oricio je rekao da će odeljenje OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava ODIHR pratiti izborni proces u Srbiji.
„U februaru je usvojen pravilnik za javne servise radi boljeg praćenja izveštavanja u predizbornoj kampanji a date su smernice i za komercijalne televizije. Frekvencije su javno dobro“, kazao je Oricio.
Ambasador EU u Srbiji Sem Fabrici je rekao da je „pravo na slobodno informisanje osnovno ljudsko pravo i sastavni deo prava u EU, što važi i za zemlje koje su na putu ka pridruživanju“.
On je rekao da je tokom proteklih meseci u Srbiji na tom polju ostvaren napredak ali da će EU nastaviti da prati taj proces „kako bi se postarali da se Srbija kreće u pravom smeru“.


STUPS: Razbibriga