Ugovori o regulisanju odnosa sa vjerskim zajednicama moraju biti usklađeni sa Ustavom i zakonima i štititi interese države Crne Gore, a neophodno ga je ponuditi i Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi i drugim zajednicama koje bi se mogle registrovati, rekao je u intervjuu za Glas Amerike Predrag Bošković, poslanik Demokratske partije socijalista.

Komentarišući rusku agresiju na Ukrajinu i njene posljedice, bivši crnogorski ministar odbrane, koji je u Vašingtonu prisustvovao skupu Atlanskog savjeta o daljem jačanju partnerstva Sjedinjenih Država i Evropske unije, ocijenio je da Rusija može preko svojih proksija da izazove i nestabilnost u Crnoj Gori i ostatku regiona.

Nada se i da će Brisel ubrzati integraciju regiona uz upozorenje da bi Balkan van Evropske unije značio stalnu nestabilnost, ne samo za to područje, već i za cijelu Evropu.

Glas Amerike: Kao članica NATO-a i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, da li je Crna Gora danas spremna da odgovori na izazove koji su rezultat ruske invazije – prije svega u oblasti bezbjednosti i odbrane, ali i kada je riječ o ekonomskim posljedicama?

Bošković: Crna Gora je samim članstvom u NATO-u značajno popravila svoju bezbjednosnu poziciju i u regionu i na globalnoj političkoj sceni. I oni koji su bili protiv članstva u NATO-u danas shvataju da je to bio jedan ispravni potez koji su prije svega predsjednik (Milo) Đukanović i Demokratska partija socijalista (DPS) zajedno sa svojim koalicionim partnerima tada gurali, jer smo znali da je to nešto što Crnoj Gori može obezbijediti dugoročnu stabilnost i bezbjednost. Bez obzira na sve to, i na to članstvo u NATO-u, itekako smo pod uticajem ruskog imperijalizma.

Mogu ga tako nazvati jer ovo što se sada dešava u Ukrajini je malo ko očekivao, da će to biti u ovim srazmjerama, ali svakako govori o namjerama Rusije da u potpunosti uzdrma svjetsku političku scenu, da ugrozi međunarodni mirovni poredak i vjerovatno ćemo posle svega doći u situaciju da imamo pregrupisavanje na svjetskoj političkoj sceni. Crna Gora je to na drugi način iskusila davno. Prije nekih desetak godina je počelo to miješanje Rusije u unutrašnja pitanje, ne samo Crne Gore, već i cijelog regiona. Iskorišteni su mediji, nevladine organizacije, neke političke partije, crkva Srbije, a na kraju se umiješala i država Srbija.

Glas Amerike: Koje su najveće prijetnje za Crnu Goru u kontekstu posljedica ruskog napada na Ukrajinu?

Bošković: Crna Gora se ne može isključiti iz globalnog odgovora na ono što je ruska agresija na Ukrajinu i zločine koji se čine u toj zemlji. Vidimo da to stvara ogromne probleme cijelom svijetu, a ne samo Crnoj Gori. Prije svega ekonomske, pa i egzistencijalne jer se bojim da će sve što se bude dešavalo u narednom periodu, kako se rat bude produžavao, da će to samo imati negativnije posljedice na cjelokupnu svjetsku populaciju. Crna Gora živi u jednom regionu koji je takođe veoma turbulentan i koji je pretrpio dosta razaranja devedesetih godina i koji još uvijek nije pomiren na način na koji možemo da prihvatamo različitosti i da zajedno da gradimo budućnost u regionu. Bojim se da, kako se budu odvijali stvari na ukrajinskom ratištu, da je Zapadni Balkan jedno područje gdje Rusija može izazvati nestabilnost. Zato što u tom regionu, u Crnoj Gori, i Srbiji, Bosni i Hercegovini i drugim državama postoji ogroman broj proksija koji je spreman da za ruske interese i na poziv (ruskog predsjednika) Putina odigra jednu vrlo destruktivnu ulogu kako bi taj region doveo u stanje sukoba, što bi preduprijedilo zemlje u regionu da postanu članice Evropske unije, a neke od njih i članice NATO-a

Glas Amerike: Kako Crna Gora može da spriječi tu nestabilnost?

Bošković: Što se tiče same bezbjednosti, neophodna je puna integracija Zapadnog Balkana u Evropsku uniju. Drugo pitanje je koliko se to brzo može desiti. Činjenica je da je Crna Gora lider u evropskim integracijama i do 30. avgusta 2020. godine smo otvorili sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom. Jedan od razloga zašto je prethodna vlada smijenjena je zastoj, potpuno stopiranje evropskih integracija. Zaista vjerujem da nova vlada koja je izabrana 30. aprila ima šansu, ako hoće, i punu podršku DPS-a da pokrene taj novi evropski ciklus u Crnoj Gori. Vidjećemo u narednom periodu da li će to tako da bude ili ne, ali DPS im neće davati blanko podršku, već će tražiti konkretne rezultate po svakom od ovih pitanja, kako bi imali rezultate u četiri oblasti koje smo postavili kao prioritet za formiranje vlade – brže evropske integracije, vraćanje bezbjednosnog sektora u okvire države Crne Gore, bolja borba sa zdravstvenom situacijom i naravno privlačenje stranih direktnih investicija i potpuno drugačiji odnos sa kredibilnim stranim investitorima nego što je to bilo za vrijeme mandata prošle vlade.

Glas Amerike: Crna Gora se pridružila sankcijama koje je Rusiji uveo Zapad i usklađuje svoju politiku sa EU u tom smislu. Da li crnogorska vlada čini dovoljno da podrži te napore EU – i s druge strane – da li očekujete da će EU učiniti više da integriše države koje su – kao Crna Gora – usaglasile politiku sa njom? Da li očekujete da će agresija Rusije u Ukrajini za posljedicu imati i brže širenje unije?

Bošković: Upravo ovo što se dešava u Ukrajini je razlog što je Evropski savjet donio odluku da njoj i Moldaviji odobri status kandidata. Nadam da Evropa neće čekati neki novi sukob na Balkanu da bi onda ubrzala proces evropske integracije samog regiona. Postoji određena vrsta zamora kada je Balkan u pitanju. Možda smo i mi tome doprinijeli nekim našim unutrašnjim sukobima u regionu. Bez obzira na sve, cijena koja bi se platila ako bi Zapadni Balkan ostao van evropskih integracija bila bi ogromna, ne samo za one koji žive u regionu, već i za čitavu Evropu. Jer upravo ta bezbjednosna i sigurnosna arhitektura, Evropske unije prije svega, počiva na tome da u okolini njenih granica ne postoje sukobi. A ostaviti Balkan van Evropske unije, značilo bi permanetno stanje nestabilnosti, nesigurnosti ne samo za cijeli Zapadni Balkan, već i cijelu EU.

„Optimista sam da će proces integracija biti odblokiran“

Glas Amerike: Izvjestilac za Crnu Goru u Evropskom parlamentu Tonino Picula juče je pomenuo prošlogodišnji zastoj, ali i činjenicu da se poglavlja nisu zatvarala poslednjih pet godina – kada je i DPS bio na vlasti. Šta može da odblokira taj proces?

Bošković: Proces može odblokirati zatvaranje poglavlja 23 i 24 a za to su nam potrebni konkretni rezultati u nekoliko oblasti, a prije svega da dođemo do tog zajedničkog dogovora kada su u pitanju sudstvo i tužilaštvo. To je i jedan od razloga zašto je ova vlada formirana – da bi se te stvari riješile kako bi se napravio značajan pomak u evropskim integracijama. Optimista sam po tom pitanju, nadam se da će naredni dani donijeti rešenja na tim pozicijama i da će to biti dovoljan razlog, kao što je i gospodin Picula najavio, i zatvaranje tih poglavlja 23 i 24, čime bi se odblokirao taj proces i Crna Gora krenula da zatvara ostala poglavlja koja nisu sporna.

Glas Amerike: EU i Sjedinjene Države su po izboru nove vlade poručile da je ključno da ona ubrza napore u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. DPS je često kritikovan za nedovoljan napredak u toj oblasti dok je bio na vlasti. Kao najbrojnija stranka u parlamentu koja podržava manjinsku vladu, kako planirate da doprinesete da se postigne napredak u toj oblasti?

Bošković: Imali smo više razgovora na tu temu. Razgovarali smo sa našim partnerima i ovdje i u Briselu po pitanju šta je to što bi Crna Gora trebalo da ispuni da bi pokazala da, bez obzira ko je na vlasti, daje dovoljne pažnje borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Mislim da smo za vrijeme Demokratske partije socijalista, dok je ona bila na vlasti u punom kapacitetu, davali značajan doprinos u skladu sa mogućnostima za stvaranje uslova da bi se skinula, po meni, nepotrebno zalijepljena etiketa, da DPS ne daje dovoljno snage u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Upravo je Demokratska partija socijalista u nekoliko slučajeva pokazala da se ne libi toga da ljude iz svojih redova procesuira za koje se pokaže da su se ogriješili o slovu zakona.

Glas Amerike: A šta će vaša stranka uraditi da pokaže da je ozbiljna kada je riječ o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala?

Bošković: Svakako ćemo, iz ovog ugla, podržati sve one aktivnosti koje znače potpunu borbu i nultu toleranciju kada su u pitanju korupcija i organizovani kriminal. Mislim da smo to pokazali i kao opozicija, da sa nivoa opozicionog djelovanja možemo da štitimo interese države Crne Gore po svim pitanjima. Upravo je djelovanje DPS-a, naravno zajedno sa svojim partnerima koji su bili u opoziciji ovih godinu i po dana, pokazalo da su nam državni interesi daleko ispred partijskih. Da nije tako, ni ova vlada koja je formirana 30. aprila ove godine ne bi dobila podršku Demokratske partije socijalista, jer je suludo da neko ko ima ubjedljivo najveću podršku javnosti ne bude dio vlade. Ali smo shvatili da je ono što se dešavalo godinu dana nanijelo ogromnu štetu državi Crnoj Gori.

„Ugovor ponuditi i CPC i drugim vjerskim zajednicama“

Glas Amerike: Kada je riječ o unutrašnjim pitanjima, Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila Informaciju o nastavku pregovora o statusu i ugovornim odnosima između vjerskih zajednica i države Crne Gore, a premijer Abazović je rekao da će za to biti zadužena petočlana komisija. Ministar vanjskih poslova je izdvojio mišljenje. Kako komentarištete odluku vlade?

Bošković: Što se tiče DPS-a, i mene lično, ne postoji nikakav problem da se sa srpskom crkvom potpiše određeni ugovor, sporazum o regulisanju odnosa i njihovom radu u Crnoj Gori. Isto tako smatram da je neophodno da se jedan takav ugovor ponudi i ostalim vjerskim zajednicama – dakle i Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi i nekim drugim koje bi se mogle registrovati u Crnoj Gori. Ono što je veoma bitno naglasiti je da to u svakom slučaju mora biti u skladu sa Ustavom i zakonima. Ali najvažnije je da štiti interese Crne Gore i nadam se da oni koji su u vladi su svjesni toga, bez obzira na neke istupe – koji mislim da su prije svega zbog domaće javnosti i određenog biračkog tijela, ponekad ishitrene i nepromišljene. Ali izjave su jedno, i mnogo je važnije djelovanje i čekam da vidim prije svega kakav je ugovor između države Crne Gore i srpske crkve, odnosno četiri eparhije u Crnoj Gori koje je predstavljaju. To će svakako izazvati pažnju, ali o tome kada on bude dostupan javnosti.

Glas Amerike: Premijer Abazović i i potpredsjednik Vlade Joković prethodno su najavljivali skoro potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Da li ste vi imali uvid u bilo kakav nacrt ugovora i šta je o što bi u njemu bila crvena linija za vašu stranku kada je riječ o podršci vladi?

Bošković: Ne može se sa crkvom Srbije potpisati Temeljni ugovor. On se potpisao sa Vatikanom, zato što je Vatikan nezavisna država. Sa crkvom Srbije se može potpisati ugovor o međusobnim odnosima ili šta god već. Taj ugovor mora da sadrži argumente, činjenice, bez falsifikata i bez onoga što je bila namjera Srpske pravoslavne crkve da napravi kontinuitet u Crnoj Gori od 800 godina i to je nešto što ne može biti prihvaćeno ni od strane DPS-a, a siguran sam ni od ostalih političkih subjekata koji se zalažu za zaštitu državnih interesa Crne Gore. Jer svakako nije državni interes Crne Gore da Srpska pravoslavna crkva ima kontinuitet djelovanja od 800 godina.

Glas Amerike: A da li ste vi imali uvid u bilo kakav nacrt ugovora?

Bošković: Ne. Nije dostavljen ni DPS-u. Nismo imali priliku da vidimo šta u tom ugovoru piše. Vidjeli smo iz medija da su pojedini članovi vlade rekli da su imali uvid i da nije sporna suština, nego preambula. Ali da ne bismo komentarisali nešto što nismo vidjeli, bolje je da to ostavimo kad bude dostupno javnosti.

Bez podrške za „Otvoreni Balkan“

Glas Amerike: U novoj vladi nema saglasnosti ni o inicijativi „Otvoreni Balkan“. Da li bi eventualna odluka premijera da se pristupi toj inicijativi mogla da ugrozi opstanak manjinske vlade? Kakav Otvoreni Balkan bi bio prihvatljiv za Crnu Goru?

Bošković: Ne može premijer da odluči da li će Crna Gora da bude dio neke inicijative. Inicijativa može da bude interesantna ili neinteresantna, da bi se neka inicijativa sprovela u djelo moraju da se izmjene zakoni, a za to je potreban parlament. Što se nas tiče „Otvoreni Balkan“ nije inicijativa koja treba da dobije podršku na kojoj Crna Gora treba da gradi neku svoju spoljnopolitičku budućnost. Navešću nekoliko razloga. Trenutno u regionu imamo 31 regionalnu inicijativu, i sve su one manje više dobrodošle zbog nekog narativa da region ne može da sarađuje, da se kroz te inicijative pokaže da to ipak nije tačno, ali siguran sam da te inicijative nisu riješile ključni problem koji region ima, a to je da treba da počne da prihvata različitosti koje postoje u njemu samom. Ne mogu se nametati rešenja od strane jedne države ili nekoliko njih prema manjima, koliko god mi u ovom slučaju bili manji od naših susjeda.

„Otvoreni Balkan“ nije prioritet i ne treba da bude prioritet. Recimo, Berlinski proces koji je formiran 2014. godine, je jedna regionalna inicijativa koja u potpunosti uključuje sve ono što predviđa „Otvoreni Balkan“, ali ne isključuje našu evropsku priču i ne dovodi nas u zarobljeni položaj da ne možemo da nastavimo našu evropsku perspektivu. Na kraju krajeva, zaista smatram da je priča o „Otvorenom Balkanu“ jedna priča koja treba da zamaskira ono što je vjekovni projekat Srbije u regionu Zapadnog Balkana, a to je da Veliku Srbiju, srpski svijet, kako god to nazivali, da sada upakuju u jednu mnogo prihvatljiviju ideju za opšte građanstvo. Nama treba mnogo više razumjevanja i poštovanja različitosti nego otvaranja novih regionalnih inicijativa, jer kako drugačije objasniti maltretiranje crnogorskih poslanika na granici Srbije i Crne Gore samo zato što su glasali o rezoluciji o Srebrenici prošle godine. To dovoljno govori o tome da inicijatori ideje o „Otvorenom Balkanu“ zaista ne žele da vide region ujedinjen i potpuno jednak, već samo prlagođen interesima Beograda.

Glas Amerike: Pomenuli ste ponašanje prema crnogorskim poslanicima na graničnim prelazima prema Srbiji. Kako bi crnogorske vlasti trebalo da na to reaguju? Znamo i da će crnogorski premijer naredne nedelje boraviti u Srbiji?

Bošković: Premijer Abazović i treba da razgovara. Ne treba da se ponašamo kao naši prijatelji iz Beograda. Treba da radimo upravo suprotno, da promovišemo da je svako dobrodošao u Crnu Goru bez obzira na političko ili drugo opredeljenje. Računam da je sve ono što se trenutno dešava samo želja da se pokaže ko je veći i ko je jači…Ne očekujem mnogo od posjete premijera Abazovića Beogradu. Potrebno je Srbiji saopštiti da je Crna Gore nezavisna država, nešto što oni čini mi se, u bilo kom mandatu i kapacitetu, nisu prihvatili od 2006. godine. Negdje bi prije prihvatili nezavisnost Kosova, nego nezavisnost Crne Gore.

(Glas Amerike)