Posjet direktora američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Bosni i Hercegovini i Srbiji analitičari, aktualni i bivši dužnosnici iz BiH smatraju odgovorom na izazove koje predstavljaju utjecaj Kremlja u regiji i secesionističke težnje proruskih političara iz bh. entiteta Republika Srpska (RS).

„Uvjeren sam da se radi o nekom ozbiljnom problemu, jer direktor CIA-e rijetko odlazi u ovakve misije i to javno objavljuje. Pretpostavljam da je jedan od razloga rastući maligni uticaj Srbije i Rusije na Balkanu“, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Srđa Pavlović, historičar i saradnik Wirth instituta Univerziteta Alberta iz Kanade.

Dužnosnik američke vlade koji je tražio da mu se ne objavljuje ime je kazao za RSE da su razgovori Williama Burnsa i suradnika sa šefom Obavještajne sigurnosne agencije, Predsjedništvom i ministrom vanjskih poslova BiH 20. avgusta bili, pored ostalog, fokusirani na eskalaciju napetosti koju potiče Milorad Dodik, predsjednik RS.

S druge strane Drine, Srbija odbija pritiske sa Zapada izbjegavajući uvođenje sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu kakve su uvele Europska unija, SAD i druge zemlje Zapada.

Beograd izbjegava i izručiti osumnjičene za organizaciju napada u Banjskoj na sjeveru Kosova u septembru prošle godine dok su razgovori o normalizaciji odnosa s Prištinom u zastoju.

Milorad Dodik otvoreno stoji uz Vladimira Putina s kojim se više puta sastao od početka ruske invazije na Ukrajinu.

BiH se „pridružila“ sankcijama EU, ali ih nije implementirala zbog protivljenja političkih predstavnika iz RS-a u državnom Vijeću ministara BiH, predvođenih Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Dodik i vrh RS-a našli su se pod sankcijama SAD-a zbog narušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je zaustavljen rat u ovoj zemlji i korupcije.

Sankcionirane su i firme koje su u vlasništvu Dodikove obitelji ili su, kako je obrazloženo, povezane s njim.

Kakvu poruku šalje posjet šefa CIA-e?

Margarita Assenova, viša saradnica u Fondaciji Jamestown u Washingtonu, rekla je za RSE da Srbija „već neko vrijeme izaziva probleme u BiH“ i da je postala „vidljivija i opasnija“.

„Burnsov posjet je vrlo dobra poruka Srbiji da Sjedinjene Države neće tolerirati njezine akcije“, rekla je Assenova.

Ona smatra da bi problemi na Balkanu išli na ruku Kremlju jer bi mogli omesti Sjedinjene Države i Evropu od ruskog rata u Ukrajini.

Kadri Kastrati, bivši komandant Kosovskih sigurnosnih snaga, kazao je za RSE da „Rusija vodi hibridni rat na Zapadnom Balkanu“.

„Najveća opasnost od konflikta je u BiH kroz Republiku Srpsku i na sjeveru Kosova. Posjet visokih dužnosnika ovom prostoru ukazuje na to da imaju dovoljno informacija o ruskim naporima preko njenog satelita Srbije, da je ovaj dio Europe u riziku od mogućeg konflikta i sigurno je da su došli ovdje kako bi dali svoje preporuke“, smatra Kastrati.

Hibridni rat je model ratovanja ili sukobljavanja u kojem se primarno koriste aktivnosti povezane s informacijskim i medijskim ratovanjem, a ako ta vrsta ratovanja ne poluči željeni učinak, dolazi do moguće uporabe oružane sile.

Nedžad Korajlić, profesor na Fakultetu za sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, kazao je za RSE da SAD gleda da u BiH ne dođe do eskalacije „pogotovo tih ideja koje dolaze iz entiteta RS“.

„Za BiH ne može biti ništa negativno. Može doći do određenih negativnih posljedica za određene pojedince, posebno one koji su na crnim listama“, smatra Korajlić.

Podsjetio je da su se američke sankcije negativno odrazile na financijske tokove RS-a.

SAD je sankcionirao vrh entiteta RS, ali i bivšeg premijera drugog entiteta, Federacije BiH, bivšu glavnu državnu tužiteljicu i bivšeg šefa Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, pored ostalih.

SAD je sankcionirao i bivšeg šega Bezbednosno-informativne agencije Srbije, a danas ministra u Vladi Srbije Aleksandra Vulina.

Što se može očekivati u budućnosti?

Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, smatra da će se politika SAD-a od Daytona do danas nastaviti i u budućnosti „u kontekstu zaštite američkog interesa“.

„A taj interes je očuvanje suverene, cjelovite države BiH sa svim njenim karakteristikama. SAD će razviti mehanizme i mogućnosti za sve one koji budu ugrožavali njihove interese na ovom području, posebno u kontekstu očuvanja integriteta BiH“, smatra Kržalić.

Desetak dana nakon posjete Anne Morris, vršiteljice dužnosti pomoćnika američkog ministra finansija u Sarajevu 7. marta, banke u BiH krenule su u gašenje računa pojedincima i firmama s „crne liste“ kako se ne bi i same našle pod sankcijama.

Ilija Cvitanović, državni zastupnik vladajuće Hrvatske demokratske zajednice 1990 i član Komisije za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, kazao je za RSE da je posjet šefa CIA-e BiH i Srbiji „također pokazatelj da se oni koji su zaduženi za procjenjivanje stanja sigurnosti u cijelom svijetu jako zainteresirani za BiH i neće dići ruke od BiH“.

„Također, oni koji sebi daju za pravo da često znaju prijeći mjeru kada je u pitanju udaranje na Ustav, slobodno mogu biti zabrinuti posjetom, jer ova posjeta je – 100 posto sam siguran – poruka privrženosti Sjedinjenih Država Bosni i Hercegovini“, kazao je Cvitanović za RSE.

Šemsudin Mehmedović, nekadašnji opozicijski zastupnik Stranke demokratske akcije, a danas lider stranke Naprijed i član Komisije za nadzor nad OSA-om BiH, rekao je za RSE da „dezintegracijski politički proces“ koji je zahvatio BiH ima veze s ruskim uticajem na području Balkana.

„Ova posjeta direktora CIA-e može se posmatrati u tom kontekstu“, smatra Mehmedović.

Mehmedović je kazao da „secesionizam i politika destrukcije nekih dužnosnika u BiH koji su, prije svega, sateliti političkog Beograda ima veze s posjetama gospodina Burnsa Sarajevu i Beogradu“.

„Posljedice posjete vidjet ćemo u narednom periodu“, kazao je Mehmedović.

O čemu se govori na sastancima?

Bivši direktor CIA-e John Brennan bio je u posjeti Sarajevu 2016. godine.

Mladen Ivanić, u to vrijeme bivši član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, kaže da ne misli da će se nakon posjete šefa CIA-e Williama Burnsa BiH i Srbiji 20. i 21. avgusta išta praktično desiti „nego je to više znak njihove želje da se ideja koju su oni napravili Daytonskim mirovnim sporazumom dovede do kraja i da BiH ostane relativno stabilna“.

„Oni ne podržavaju separatizam, ali ne podržavaju želju za prevelikom centralizacijom BiH, jer vrlo dobro znaju da u uslovima u kojima mi živimo nije realno i moguće zbog kolektivnih prava dva manje brojna naroda“, kazao je Ivanić za RSE.

On smatra da je to nešto što je konstanta i neće se promijeniti ko god da bude na vlasti u SAD-u.

Također, Ivanić smatra da posjet šefa američke obavještajne agencije Srbiji „nema veze sa BiH, to je više vezano za odnose sa Kosovom“.

Dragan Mektić, koji se kao ministar sigurnosti BiH u to vrijeme sastao s bivšim šefom CIA-e Brennanom, kaže da su takve posjete korisne za BiH kao što su i dobro izgrađeni odnosi s partnerskom obavještajnom službom kao što je CIA.

Kazao je da se na tim sastancima analiziraju odnosi između zemalja i obavještajnih agencija i detektiraju se određeni prioriteti.

„Ponekad se razgovara i o konkretnim pitanjima, prvenstveno kad je riječ o borbi protiv međunarodnog terorizma i mjesto BiH u toj globalnoj antiterorističkoj koaliciji je veoma značajno“, kazao je Mektić.

Milorad Dodik, predsjednik RS-a, dan nakon posjeta Burnsa je saopćio da „Republika Srpska nikada nije sporila suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine (BiH) shodno Dejtonskom sporazumu i secesija nikada nije bila naša politika“.

U martu ove godine, obavještajna zajednica u SAD-u je u svom godišnjem izvještaju o prijetnjama širom svijeta, u dijelu koji se tiče BiH apostrofirala ime Milorada Dodika.

Burns, nekadašnji diplomata i bivši ambasador u Rusiji, jedna je od centralnih figura administracije američkog predsjednika Joa Bidena te je i dio njegovog kabineta.

Poruke iz Banjaluke i Beograda

Rukovodstvo Republike Srpske redovno šalje poruke o odcjepljenju od BiH pa i pripojenju Srbiji dok politički vrh Srbije šalje poruku podrške suverenosti BiH.

Dva vrha su, u prisustvu vrha Srpske pravoslavne crkve dogovorila na Svesrpskom saboru 8. juna, a skupštine idućeg mjeseca usvojile, „Deklaraciju o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda“.

U Deklaraciji se na više mjesta insistira na poštivanju Daytonskog sporazuma i nema ni riječi o odcjepljenju.

Međutim, Vlada RS formirala je Radnu grupu za izradu sporazuma o „mirnom razdruživanju“ RS-a s drugim bh. entitetom Federacijom Bosne i Hercegovine.

Vlasti u RS-u donijele su niz zakona u cilju, kako su kazali, „vraćanja nadležnosti“ s države BiH na entitet RS koje su poništili Ustavni sud BiH ili visoki predstavnik međunarodne zajednice (OHR) u BiH.

Istovremeno je povećan broj pripadnika vojnih snaga EU u BiH (EUFOR).

Srbija je, suprotno obećanju, lobirala protiv članstva Kosova u Vijeću Europe i sastavila je službeno pismo kojim se obvezala da neće provoditi dijelove sporazuma o normalizaciji odnosa iz 2023. godine, koji nisu potpisali Kosovo i Srbija zbog odbijanja Beograda.

Iz Prištine su optužili vrh u Beogradu za oružani napad u Banjskoj na Kosovu u septembru 2023. godine.

U oružanom napadu u septembru 2023. koji je predvodio bivši potpredsjednik Srpske liste Milan Radoičić u selu Banjska na sjeveru Kosova ubijen je kosovski policajac.

Sem toga, više od 90 pripadnika misije međunarodnih snaga KFOR-a 29. maja 2023. je teže i lakše ozlijeđeno u nemirima ispred općine Zvečan nakon što su se ranije grupe lokalnih Srba okupile ispred općinskih zgrada na sjeveru Kosova, protiveći se ulasku novih albanskih gradonačelnika u zgrade općina.

(Al Jazeera, Foto: Flickr)