Pet godina se čekalo na registar pedofila u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.

U međuvremenu, otkako je predložen zakon 2019. godine, poznati sarajevski glumac Moamer Kasumović je u tajnosti platio jednogodišnju kaznu zatvora za bludne radnje nad djetetom od 15 godina, dok se sarajevski nastavnik, koji je jednom osuđen za isto djelo, nakratko vratio na posao u školu.

Ovo su samo dva primjera osuđenih za seksualno zlostavljanje maloljetnih osoba koji su, makar nakratko, živjeli i radili bez posljedica, imajući priliku da i nakon osude rade s djecom.

Registrom, koji stupa na snagu 26. septembra u Federaciji BiH (FBiH) se ovo želi zaustaviti.

Riječ je o popisu pravomoćno osuđenih osoba za krivična djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je trajan i čiji podaci ne mogu biti izbrisani.

Bit će na raspolaganju svim javnim i privatnim ustanovama koje direktno ili indirektno rade s djecom, tako da će potencijalne zaposlene provjeravati šaljući imena nadležnim ministarstvima unutrašnjih poslova na provjeru. Popis neće biti javan.

Entitet Republika Srpska registar je formalizirao 2018. godine i za Radio Slobodna Evropa su iz Ministarstva unutrašnjih poslova rekli da doprinosi zaštiti djece, te da nisu evidentirana nova krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece osoba koje su evidentirane u Registar.

Lana Prlić, federalna zastupnica, uputila je zakon u proceduru još 2019. godine.

„Ovaj zakon je usvojen u nacrtu u Predstavničkom domu FBiH 2020. godine, međutim onda smo čekali više od dvije godine, do ljeta 2022. godine, da bude usvojen i u Domu naroda kako bi mi kao predlagači ustvari mogli da pristupimo javnoj raspravi“, ispričala je za Radio Slobodna Evropa, dodajući da ne zna zašto je trebalo toliko vremena da zakon dođe na dnevni red.

Od prvog prijedloga, vlast se u entitetu FBiH promijenila, pa je Zakon usvojen u formi prijedloga prošlu zimu, krajem 2023., a početkom godine usvojen je i u Domu naroda.

Tek nakon toga mogla je uslijediti izrada pravilnika o registru. Prlić ističe da je za pravilnik bilo zaduženo Ministarstvo pravde FBiH, te da su bile potrebne suglasnosti i sugestije svih deset kantona u Federaciji.

Kako će biti popunjavan?

Podaci u registar unosit će se putem kartoteke i digitalno. Kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova će popunjavati registar u suradnji sa sudovima i tužiteljstvima koji će dostavljati podatke.

Bez obzira na kompliciranu strukturu u FBiH, registar će biti jedinstven i dostupan svima MUP-ovima u FBiH.

Koordinacijsku ulogu imat će Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova.

Nakon što kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova evidentiraju pravosnažno osuđena lica za navedena krivična djela, podatke će slati Federalnoj upravi policije radi upisa u Registar u roku od osam dana od dana dobivanja podataka od sudova, pojasnili su iz FUP-a za RSE.

Hoće li i osobe ranije osuđene biti na popisu?

Na pitanje o tome hoće li na popisu biti i osobe koje su ranije pravomoćno osuđene za krivična djela koja su predmet registra – odgovor je – i da i ne.

A objašnjenje je ponudila pravnica koja je bila uključena u izradu Zakona Adna Hanić.

Zakonsko rješenje predviđa upisivanje presuda koje će biti izrečene od dana stupanja na snagu ovog zakona, ali i onih presuda koje su izrečene ranije u slučaju da nisu po sili zakona brisane iz evidencija.

Najjednostavnije rečeno – Krivični zakon Federacije BiH ima odredbe o rehabilitaciji i brisanju osude i to funkcionira na osnovu jasnih zakonskih pravila.

Npr. u slučaju bludnih radnji nad maloljetnikom, za šta je osuđen na godinu dana zatvora – što je otkupio za 36.000 maraka (18.000 eura) glumac Moamer Kasumović, mogućnost brisanja daje se nakon tri godine od dana izvršenja kazne, ako za to vrijeme ne počini novo krivično djelo.

Duže zatvorske kazne podrazumijevaju i duži vremenski period potreban za brisanje iz evidencija.

„Smatra se da osoba više nije osuđivana“, kaže pravnica Hanić i naglašava da su podaci u registru trajni.

Registar definira i posebne obaveze da se osuđeni javljaju ministarstvima unutrašnjih poslova, da se suzdržavaju od posjećivanja mjesta i objekata na kojima se okupljanju djeca, kao i da obavještavaju policiju o namjeri kretanja van mjesta prebivališta koje će trajati između pet i deset godina.

„Mi smo morali zakon uskladiti s cjelokupnim pravnim sistemom, a osnova je krivični zakon koji predviđa da pravne posljedice osude, što su zapravo i ove posebne mjere, mogu trajati najduže 10 godina“, pojasnila je Hanić.

Kako će se vršiti provjera?

Bilo koja kompanija, ustanova, institucija koja radi s djecom će biti zakonski obavezna da u registru provjeri kandidate koji se prijavljuju na poslove koji imaju veze s radom s djecom.

„Poslat će zahtjev s obrazloženjem prema nadležnom MUP-u gdje će tražiti da se provjere imena kandidata. Evo primjerice, na konkurs se javilo pet ljudi i ta ustanova koja indirektno radi sa djecom je dužna da pošalje sve podatke koje ima o tim ljudima koji dobije u toj određenoj dokumentaciji, da pošalje ministarstvu unutrašnjih poslova, i da oni kad odgovore – ako se neka od tih osoba nalazi u registru, ta osoba ne može nastaviti s konkursom procedurom“, pojašnjava Prlić.

Samira Nukić, direktorica Osnovne škole „Mehmedalija Mak Dizdar“ u Sarajevu, kaže da zasad nisu službeno obaviješteni o stupanju na snagu registra, ali da očekuju da će Ministarstvo odgoja i obrazovanja poslati informaciju.

„Mi ćemo u skladu s tim postupati. Smatram da je registar jako bitan kako bismo spriječili mogućnost bilo kakvog uznemiravanja ili eventualnog nasilja nad našim učenicima“, rekla je Nukić.

Direktorica Javne ustanove Djeca Sarajeva Ilda Bekrić za RSE je rekla da će koristiti registar i da to smatraju bitnim zbog sigurnost mališana u vrtićima u glavnom gradu.

Iz kantonalnog ministarstva do objave teksta nisu odgovorili na upit RSE o uputama za javne i privatne ustanove o načinu provjere osoba u registru.

Predviđene su novčane kazne ako ustanove ne zatraže podatke pri prijemu osoba u radni odnos.

Hoće li entiteti razmjenjivati podatke?

Iz Federalne uprave policije kažu – hoće.

Razmjenu podataka predviđa i pravilnik o registru, a iz FUP-a kažu da je „obaveza svih policijskih organa da razmjenjuju podatke na svim nivoima“.

„Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova je prema članu 4. stav 8. pomenutog Pravilnika dužno zatražiti razmjenu podataka iz Registra, uključujući razmjenu podataka s nadležnim registrima i evidencijama Republike Srpske i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine“, naveli su iz FUP-a.

Iskustvo iz RS-a

Narodna skupština Republike Srpske je 2018. godine donijela Zakon o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece, nakon čega je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske iste te godine uspostavilo Registar lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece.

Iz MUP-a RS-a kažu da uspostavljanje registra ima izuzetno veliki značaj za čitavo društvo.

Osobe koje su osuđene za navedena djela u RS-u moraju se javiti policiji u roku od 15 dana od kazne zatvora i svakih šest mjeseci kasnije.

„Ministarstva unutrašnjih poslova obavezna su fotografisati osobe tokom svakog javljanja“, navode iz MUP-a RS-a.

Osuđeni, također, moraju prijaviti putovanja, kao i svaku promjenu ličnih podataka, te ne smiju posjećivati mjesta na kojim se okupljaju djeca.

Za kršenje mjera propisane su i odgovarajuće novčane ili zatvorske kazne.

SAD prvi uveo registar počinilaca seksualnog nasilja

Registar počinilaca seksualnog nasilja u Sjedinjenim Državama postoji od 1994. godine. Ovo je prva zemlja na svijetu koja je uvela ovakav sistem. U zavisnosti od presude i nadležnosti počinitelji na spisku ostaju od 15 godina kada je u pitanju federalni nivo, odnosno 25 godina do doživotno. Registar postoji u svim saveznim državama i dostupni su javnosti.

Prema ranijoj analizi Cato instituta, kako su naveli, izgleda da zakon o registraciji seksualnih prestupnika smanjuje učestalost prijavljenih seksualnih prestupa. “Shodno tome, mogu postojati značajne društvene koristi od pružanja informacija o većini ili svim osuđenim seksualnim prestupnicima lokalnim vlastima”, navodi se u istraživanju Instituta.

Kazne su predviđene i za institucije i ustanove koje ne poštuju obavezu provjere kandidata za posao u registru.

Tijana Vasiljević Stokić, predsjednica Aktiva direktora srednjih škola regije Doboj i direktorica Gimnazije „Jovan Dučić“ u ovom gradu na sjeveru BiH, pojašnjava za RSE da kada škola raspisuje konkurs za nove zaposlene, svako ko se prijavljuje mora biti provjeren.

„Po službenoj dužnosti, ako je potrebno, škola isto može da potražuje. Dosad nije bilo nikakvih spornih situacija, takve osobe se nisu ni prijavljivale“, rekla je ona.

Ocjenjuje da se uvođenje registra pokazalo dobrim.

„Iskreno, lično i službeno, zadovoljna sam što je to uvedeno. Smatram da je u interesu svih učenika u obrazovnom sistemu“, izjavila je Vasiljević Stokić.

U formiranju zakona u RS-u je sudjelovao i entitetski Ombudsman za djecu, institucija osnovana zakonom prije 16 godina, čija je obaveza da štiti, prati i promovira prava djeteta.

Gordana Rajić, trenutni ombudsman za djecu RS-a, izjavila je za RSE da je zakonodavstvo u ovom entitetu dosta oštro po pitanju seksualnog zlostavljanja djece – za njih nema zastare, nema mogućnosti uvjetnog otpusta, ni otkupa kazne.

Osim toga, pravosnažno osuđene osobe su upisivane u registar prestupnika i retroaktivno, pa čak i po zakonima koji se više ne primjenjuju.

„Svako ko će biti u obavljanju tih svojih poslova ili zadataka u kontaktu sa djecom, vi ste dužni da zatražite provjeru da li se to lice nalazi u registru. Čak su propisane novčane kazne za one koji to ne učine“, ističe Rajić.

Ističe da je zakon ažuriran 2023., te je uklonjena mogućnost da osobe presuđene na teritoriji Federacije BiH, a koje imaju prebivalište u RS-u, mogu nesmetano raditi sa djecom.

Prema njoj, osnivanje registra u FBiH će doprinijeti boljoj zaštiti djece u cijeloj Bosni i Hercegovini, ali da se treba mijenjati i entitetski Krivični zakon, jer nedopustivim smatra da neko ko je optužen i osuđen za krivično djelo, koje podrazumijeva seksualnu zloupotrebu djeteta, otkupi kaznu i zamijeni je novčanom.

(Radio Slobodna Evropa, foto: Pixabay)