"Mogućnost da se o nekim stvarima progovori glasnije"

Alternativni umetnički pravac koji i dalje izaziva kontroverze, a podrazumeva svakodnevne stvari – nakit, šminku, štiklu, haljinu. Međutim, dreg kultura ispod jake šminke i šljaštećih toaleta krije mnogo dublje poruke, a njome može da se bavi svako – čak i strejt osobe.
Rod – pol – dreg
Dreg kraljevi i kraljice ne moraju nužno da budu iz LGBT+ zajednice, ali uglavnom jesu. Nikola Planojević iz organizacije “Da se zna” navodi da je dreg kultura i nastala kao nešto što je kvir (LGBT+) kultura, a karakteriše se tako zato što se suprodstavlja normama i standardima tradicionalnog društva.
“Danas, dregom može da se bavi bilo ko, bez obzira na rodni identitet i sekusalnu orijentaciju. Ono što je bitno je ono što se ispoljava, odnosno sam taj čin performansa”, navodi Planojević.

Andrej Ostroški, odnosno Dekadenca, objašnjava razliku između transrodnosti, tranvestizma i drega. Dreg definiše kao umetnost koja se prezentuje.
“Transrodnost je stvar identiteta i pojedinca, pojedinke. Transvestizam je prosto nešto što rade ljudi za privatne potrebe. A dreg je za javnost. To je prosto performativna stvar i to je nešto preterano, prenaglašeno, zabavno”, objašnjava Ostroški.
Umetnica i dreg kraljica Sonja Sajzor vidi dreg kao umetnost koja objedinjuje više pristupa i zanata. A kada je u pitanju rod i pol – dreg prevazilazi ideju roda.
“Za mene je dreg umetnost koja objedinjuje u grupu umetnosti kao što su šminkanje, vlasuljarstvo, stilizovanje kose, dizajn i šivenje kostima, nastup uživo. Neki dreg performeri više sebe ni ne zovu dreg kraljicama – već performerima, jer ni ne izgledaju kao ljudska već kao mitska bića”, navodi ova umtenica.
I kao što Sonja Sajzor govori o prevazilaženju roda i pola u dregu, tako i Filip Rađenović, odnsono, Kilix Uma, govori o vizuelnim identitetima.
“Mislim da je važno napomenuti da dreg nema veze sa tranformacijom nužno i da je u pitanju prelazak iz muškog vizuelnog identiteta u ženstveni vizuelni identitet. To može da bude apsolutno jedan izraz koji nema veze sa rodom i polom i sa jednom potpunom slobodom igranja neke svoje mašte uživo, i da nema veze nužno ni sa seksualnošću, nego da bi to trebalo da bude jedna lepa sloboda umetničkog izraza”, objašnjava Rađenović.
Zašto dreg?
Dreg kraljica Markiza de Sada objašnjava kako dreg može biti jedan veoma važan instrument, prostor u kom možemo da skrenemo pažnju na određene stvari o kojima se malo ili nimalo priča.

“Rekontekstualizacija je jako važna iz domena kvir i feminističke perspektive i tu vidim dreg kao značajnu alatku ili kao jednu mogućnost da se zapravo o nekim stvarima progovori daleko glasnije nego što se to inače čini u svakodnevnom životu,” navodi ova umetnica.
Sonja Sajzor pak dodaje da dreg spada u alternativnu scenu, što njoj odgovara, jer ljudi nisu senzibilisani i nemaju razumevanja prema ovoj sferi izražavanja.Objašnjava da je dreg mnogo više od odeće.
“Dekadencu i mene su za ovih 10 godina pitali za intervjue, emisije na televiziji, novine, tabloide – koji su senzacionalistički. Mi smo to odbijale, jer ti ljudi neće razumeti šta mi radimo. Oni će samo biti iz fazona ‘Vidi ovog trandžu, obukao se u žensko!’ Njima je samo taj aspekt interesantan”, kaže Sajzor.
Kraljevi i kraljice svih zemalja- ujedinite se
“Dragoslavija” je naziv neformalnog, umetničkog, regionalnog kolektiva nastalog pre dve godine za vreme panedmije, kada je grupa slovenačkih performera odlučilo da napravi onlajn šou na kome će se predstaviti artisti iz regiona.

Prva “Dragoslavija” bila je održana na Praznik rada kada je nastupalo desetak umetnika. U naredne dve godine napravljeno je oko 17 šou programa u kojima je učestvovalo oko 50 umetnika. Dekadenca se priseća kako je počelo.
“Napravljeno je sa ciljem da se mi umrežimo i povežemo, posebno u toj situaciji kada nismo mogli uopšte nigde da izlazimo i da radimo nešto uživo pred publikom, da stvaramo i dalje našu dreg umetnost”, prepričava.
Ona dodaje da nakon dva godine, kada je pomalo počeo da se otvara ceo svet, pa i balkanski region, “Dragoslavija” je prvi put bila održana uživo u okviru Kvirhana festivala u Sarajevu. Sledeća je bila u Ljubljani. Nešto ambicioznija ideja bila je okupiti se u Beogradu početkom juna gde je nastupalo oko 20 izvođača.
“Eto tu smo i stvaramo zajedno. To je bio cilj – da se povežemo u motu ‘Dragoslavije’, a to je u sestrinstvu i jedinstvu”, zaključuje ova dreg umetnica.
Sanja Đorđević (Podkast Reaguj)
Ovaj podkast je nastao uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj ove epizode isključiva je odgovornost podkasta Reaguj i ne odražava nužno stavove Evropske unije, kao ni Mreže za izveštavanje o različitosti 2.0.