Iako, politički gledano, još nije izašao iz problema, njemački kancelar Olaf Scholz može bezbrižno da hoda nakon izbora održanih 22. septembra u Brandenburgu, pokrajini bivše Njemačke Demokratske Republike koja okružuje federalnu prijestolnicu Berlin.

Njegovi socijaldemokrati (SPD), koji vode ovu zemlju od ponovnog ujedinjenja Njemačke, uspjeli su da osvoje prvo mjesto, nakon što su gotovo tokom cijele kampanje zaostajali iza ekstremne desnice – Alternative za Njemačku (AfD).

Na kraju je SPD dobio 30,9 posto glasova, što je napredak u odnosu na 26 posto koliko je osvojio prije pet godina, uspjevši da AfD zbaci sa prvog mjesta, koji je osvojio 29,2 posto glasova.

Rezultat je u mnogim aspektima olakšanje za Scholza. Živi u Potsdamu, glavnom gradu Brandenburga, a stranka se jednostavno morala pojaviti nakon dva loša rezultata u Tiringiji i Saskoj, dvije druge bivše istočnonjemačke pokrajine, prije tri sedmice, gdje je jedva preživjela ostvarivši jednocifrene rezultate.

Posljednjih sedmica sve su glasnija pitanja o tome koliko dugo federalna vlada može vladati nakon ovako loših rezultata, ali sada se čini da će barem šepati prema opštim izborima zakazanim za septembar 2025. godine.

Međutim, pitanje je i koliko zasluga treba dati Scholzu za ovaj rezultat.

Posljednjih sedmica je promijenio ton u pokušaju da iskoristi strah od imigracije i ukrajinski skepticizam koji preovladava u velikom dijelu biračkog tijela, posebno na istoku zemlje.

Sve glasnije se zalagao za mirovne pregovore, koji bi trebali uključiti Rusiju, te o ponovnom uvođenju kontrole na njemačkoj granici u pokušaju suzbijanja imigracije nakon smrtonosnog napada nožem u gradu Solingenu na zapadu Njemačke u avgustu za koji je odgovornost preuzela militantna grupa tzv. Islamska država.

Ipak, na mnogo načina, čini se da je izborni rezultat kombinacija ljudi koji su glasali za njegovu stranku kao posljednji način da se spriječi AfD da završi na prvom mjestu i popularnosti aktuelnog premijera Brandenburga, Dietmara Woidkea, koji, iako je stranački drug Scholza, izbjegavao ga je u predizbornoj kampanji i kritikovao federalnu vladu.

Valja podsjetiti i da su njegova dva federalna koaliciona partnera, Zeleni i liberalna Partija slobodnih demokrata (FDP), potpuno podbacili u Brandenburgu. Prvi je dobio 4,1 posto i nije prešao cenzus od pet posto za zastupljenost u državnom parlamentu, dok je FDP dobio mizernih 0,8 posto, što je njegov najgori rezultat ikada na regionalnim izborima.

Iako AfD nije uspio da završi prvi u Brandenburgu, ponovo je porastao. Nema sumnje da je veliki pobjednik nakon održana tri izbora. Na dva od njih AfD je završio na drugom mjestu, odnosno postao je prva stranka krajnje desnice nakon Drugog svjetskog rata završivši na vrhu regionalnih izbora u Tiringiji.

Naravno, istočni dio zemlje je vrlo drugačiji, s tim da je veći dio biračkog tijela antiimigrantski i gaji osjećaje prema Moskvi. To se odrazilo i na uspjeh nove ljevičarske stranke BSW (Sahra Wagenknecht Alliance), koja je završila na trećem mjestu u Brandenburgu sa osvojenih 13,5 posto glasova, a koja dijeli mnoge političke stavove s AfD-om.

Na federalnom nivou, krajnja ljevica i krajnja desnica zajedno mogu dobiti trećinu glasova. To je mnogo, ali neće uspjeti da uđu u vladu. Međutim, imat će uticaj na najvećeg ekonomskog igrača Evropske unije uoči izbora, potiskujući na pitanja imigracije i Ukrajine – što nije slučaj samo sa Njemačkom.

Češki populista Andrej Babiš prošao je veoma dobro na regionalnim izborima održanim istog vikenda kao i glasanje u Brandenburgu, i čini se da bi mogao da preuzme premijersku poziciju sljedeće godine.

U Austriji su predstojećeg vikenda parlamentarni izbori. Tamo krajnje desničarska populistička Slobodarska partija (FPO) ubjedljivo vodi u anketama.

Evropa se uveliko okreće unutra.

(Radio Slobodna Evropa, foto: Beta)