"Masovni građanski pokret i nezadovoljstvo ne samo da ne jenjava, nego sve više nailazi na podršku lokalnog stanovništva"

“Nakon razgovora koje sam imao tokom trodnevne misije u Beogradu i Novom Sadu, ovog trenutka nije jasno u kom pravcu celi proces ide i kakva će biti dalja politička artikulacija nepomirenih interesa koji se suočavaju kako u institucijama, tako i izvan njih“, kazao je za N1 Tonino Picula, izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju. On je dodao i da Evropski parlament „živo raspravlja“ o događanjima u Srbiji, a da Evropska komisija i Evropsko veće ovog trenutka „ipak gledaju sa jednim okom preko Atlatnika“.
“Juče sam pratio ono što se dešavalo u Skupštini. Rekao bih da se politička kriza koja evidentno traje mesecima u Srbiji, očekivano odrazila na rad Narodne skupštine. Protesti i različiti oblici opstrukcije u parlamentu česta slika i u nekim drugim zemljama, ali fizičko ugrožavanje zastupnika nije prihvatljivo”, kazao je.
Picula je naveo da “evidentno – masovni građanski pokret i nezadovoljstvo ne samo da ne jenjava, nego sve više nailazi na podršku lokalnog stanovništva”.
„Evropska unija se nalazi pod jedinstvenim pritiskom ne samo Putina i njegovog rata u Ukrajini. Prvi put se suočava sa najneprijateljski orijentisanom američkom administracijom koja u ovom trenutku nastoji delegitimizirati samu Evropsku uniju. Politički kapaciteti EU da se ozbiljnije angažuje na Zapadnom Balkanu i konkretno u Srbiji – nisu neki“, objasnio je.
Picula je istakao da samo građani Srbije mogu odlučiti kakva će vlast u Srbiji biti, da EU zadržava pravo da oceni da li takva vlast zadovoljava potrebne standarde kada je reč o napredovanju u pristpunom procesu, kao i da „za sada – EU, veće i parlament nisu zadovoljni stanjem u Srbiji“.
„Evropska Komisija se striktno drži metodologije pregovaranja i nastoji da ne žuri sa davanjem političkih ocena. Pre svega, vodi računa da li se neki kriterijum u vrlo formalnom smislu ispunjavaju. To je priroda EK, a za razliku nje, Evropsko veće okuplja premijere država članica. Tu vidite da postoje razlika u prepoznavanju onoga što se dešava u Srbiji“, objasnio je on.
Picula je naveo da, u ovom trenutku, neka vrsta intervencije „deus ex machina“ iz EU – nije moguća zbog mnogih preokupacija sa kojima se po prvi put u svojoj istoriji Unija nosi.
„Što se tiče Sporazuma iz Pržina u kom je veliku ulogu odigrao jedan broj mojih kolega u EP, interesantno je da to nije prihvatljiva opcija ni za vlast, koja smatra da bi ekspertska i prelazna vlada bila predaja vlasti opoziciji. Opozicija bi htela Pržino, ali dosta modifikovano, jer je Pržino imalo određen rok od stotinak dana u kom se prelazna vlada mora pripremiti za nove izbore. Opozicija, koliko sam razumeo, jeste za taj oblik rada, ali oni traže 6 do 9 meseci“, kazao je.
Dodao je da „ćemo možda doći u situaciju gde će se iskristalisati konsenzus – da bi medijacija EP bila dobrodošla“.
„Postoji koronarno začepljenje u mnogim institucijama predstavničkog života u Srbiji. Ako je to moguće rešenje, možda će biti lakše da EP sa postojećim mehanizmima posredovanja, a često su bili uspešni – možda biti i pozvan da tako nešto napravi. Par puta se to dešavalo u Srbiji, ali kontakti unutar takvog mehanizma između opozicije i vlasti završio je, što bi narod rekao, u ćorsokaku. Ne bih voleo da se to ponovi“, rekao je Picula.
Govoreći o rezuluciji EP od prošle godine o izborima, Picula podseća da su u njoj izrazili kritiku izbora pozivajući se na činjenično stanje i nalaze organizacija za demokratske institucije i ljudska prava.
„Naša su očekivanja, to smo napisali u rezoluciji, da nema ni smisla organizovati izbore pod sličnim pravilima koja odudaraju od kopenhaških kriterijuma. Ja pri toj oceni ostajem i dalje“, dodao je.
„Nema čoveka koga uvrede na nekin način ne diraju, ja sam od krvi i mesa. Ali previše sam dugo u politici da ne znam razlučiti bitno od nebitnog. Ta vrsta arogancije je jedna vrsta nesigurnosti i traženja alibija za ono što se mora naprvaiti, a ne radi se. Jedan moj sagovornik naveo je da će aktuelna vlast napraviti sve što treba, ali u minimalnom opsegu“, rekao je.
Podsećamo, Picula je došao u Beograd nakon što je 20. februara u spoljnopolitičkom komitetu Evropskog parlamenta predstavljen nacrt izveštaja koji je naišao na kritike vlasti u Srbiji. Susret sa izvestiocem za Srbiju je odbio Vučić koji je Piculu nazvao „lažovom“. Pored Vučića susret je odbio i šef poslaničke grupe vladajuće stranke u Skupštini Srbije Milenko Jovanov, koji je izjavio da je tog dana imao važnijeg posla – slaganje veša.
(N1)