Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine u prvom je kvartalu 2013. godine usvojila samo pet zakona, njih šest je odbijeno, a tri su povučena, konstatira u analizi rada parlamentaraca, nakon što su otišli na kolektivni godišnji odmor, agencija Anadolija.
U isto vrijeme Skupština Crne Gore je na sedam održanih sjednica usvojila ukupno 20 zakona, Hrvatski sabor u 25 dana zasjedanja čak 60 zakona, dok je Narodna Skupština Srbije u 29 dana zasjedanja usvojila ukupno 35 zakona.
Osim što su ostvarili najslabiji rezultat u regiji, a po broju usvojenih zakona slabiji su i od dva prethodna saziva Parlamentarne skupštine, iz agencije Anadolija su uvjereni kako je samo pet zakona u jednom kvartalu „bez konkurencije ‘crni rekord’ na razini cijele Evrope“.
„Hrvatski sabor je u 25 dana zasjedanja usvojio 60 zakona ili 12 puta više od Parlamentarne skupštine BiH u prvom kvartalu. Za ono za što Hrvatskom saboru trebaju tri mjeseca, Parlamentu BiH trebaju tri godine, dok za ono što saborskim zastupnicima treba jedan četverogodišnji mandat, bh. parlamentarcima treba skoro pola stoljeća“, ističe Majda Behrem-Stojanov, menadžerica za odnose s javnošću Centra civilnih inicijativa (CCI).
„Na odmoru“
Prema njezinim riječima, parlamentarci su otišli na godišnje odmore „kao da su se u ovoj godini umorili od iznalaženja rješenja za izlazak iz političke i ekonomske krize“, te vrlo oštro ocjenjuje stanje u zemlji.
„Kad povučemo crtu dolazimo do konstatacije da Bosna i Hercegovina funkcioniše ne zahvaljujući svom političkom establišmentu, nego upravo uprkos njemu. Za to je možda najdrastičniji dokaz politička situacija u Federaciji BiH, mada dokaza za ovu tvrdnju imamo, praktično, na svim nivoima vlasti. Najdrastičniji su, međutim, aktuelni primjeri: Grad Mostar, Državni parlament, te izvršna i zakonodavna vlast u Federaciji BiH“, navela je Stojanov.
Analizirajući rad političara u Federaciji BiH ona ukazuje i na posebno lošu situaciju kada se radi o realizaciji zakona.
Navodi i primjer po kojem je od 22 zakona usvojena na nivou Vlade Federacije BiH u prvoj polovici 2013. godine u Parlamentu Federacije usvojen samo jedan, „a i taj jedan pod pritiskom MMF-a“.
Situacija nije ništa bolja ni u drugom entitetu, pa su poslanici Narodne skupštine Republike Srpske prvi dio ovogodišnjih aktivnosti okončali 19. srpnja, te će se svojim obvezama vratiti tek u drugoj polovici rujna, odnosno nakon dvomjesečne stanke.
Narodna skupština RS-a prilagodila se vjernicima
Zanimljivo je i to da nisu čak ni okončali 29. redovnu sjednicu Parlamenta, pa će se o nizu bitnih informacija raspravljati tek u njenom nastavku.
„Naša dinamika rada zavisi od Vlade RS-a, koja predlaže zakone i druge akte. Iako je neumjesno porediti se sa drugima, kada se vidi kako rade i Parlament BiH i Federalni parlament, onda smo mi još i dobri“, konstatira poslanik SDP-a BiH Slobodan Popović, priznajući da Narodna skupština u prvom djelu rada nije ispunila planirane zadatke.
I poslanik PDP-a Branislav Borenović, koji se već vratio s godišnjeg odmora, pojašnjava da tempo rada parlamenta diktira Vlada RS-a, navodeći kako je kolegij Narodne skupštine RS-a dinamiku rada ove godine prilagodio i mjesecu ramazanu, ali i drugim vjerskim praznicima koji padaju tijekom srpnja i kolovoza.
„Možda je pauza u radu duga, ali poslanici imaju i drugih obaveza kojima se mogu baviti osim samog rada u okviru skupštinskih zasjedanja“, dodao je Borenović.
Na kraju, ponavljajući svoja stajališta o (ne)radu parlamentaraca, Majda Behrem-Stojanov zaključuje kako su otišli na odmor kao da im on „dolazi po zasluzi“.