Grupa intelektualaca i aktivista iz cijelog svijeta obratila se otvorenim pismom američkom državnom sekretaru Antonyju Blinkenu u kojem traže da se Sjedinjene Američke Države angažiraju na temeljnoj reviziji Ustava Bosne i Hercegovine, te ukazuju kako je u BiH “teško stečeni mir pod prijetnjom”.

Na početku su izrazili zahvalnost na “ključnoj ulozi koju su odigrale Sjedinjene Američke Države u okončavanju rata i krvoprolića u našoj zemlji i u donošenju Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je do danas održao mir u Bosni i Hercegovini”.

Glavni autor medijskog saopćenja i pisma je David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida sa državnog Univerziteta Southern Connecticut u SAD-u. On, međutim, u saopćenju za Al Jazeeru naglašava da je pismo rezultat njegovih brojnih sastanaka s Azrom Zornić i Bojanom Šošićem tokom jula i augusta u Sarajevu.

Pismo potpisuju Azra Zornić, Jakob Finci, Dervo Sejdić, Slaven Kovačević, Zlatan Begić, David Pettigrew, Adil Kulenović, Tanya Domi, Bojan Šošić, Hazim Bašić, Samir Beharić, Azra Berbić, Vildana Bijedić, Sonja Biserko, Štefica Galić, Marion Kraske, Kurt Bassuener, Senadin Lavić, Carole Hodge, Satko Mujagić, Janusz Bugajski, Emir Ramić, Daniel Serwer, Aida Ibričević i drugi.

Kako se dalje ističe u pismu, “sada, 27 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog ugovora, teško stečeni mir je pod prijetnjom. Ironično, upravo strukture Dejtonskog mirovnog sporazuma su postale prepreka političkom preživljavanju Bosne. Mantra koju ponavljaju brojni internacionalni zvaničnici, da se Bosna sastoji od dva entiteta i tri konstituentna naroda dovela je do trenutne egzistencijalne krize.”

Dodaje se kako su, zbog pomanjkanja međunardne intervencije, “naročito nakon 2006. godine, dejtonske strukture su prešle na etnonacionalističku retoriku podjela i prijetnje secesijom koje destabiliziraju Bosnu i regiju”.

“Član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, Milorad Dodik, prijeti secesijom i dosljedno govori o Bosni kao propaloj državi. Bez ikakvih posljedica se služi govorom mržnje prema Bošnjacima i negira genocid u Srebrenici. Lider stranke bosanskih Hrvata Dragan Čović je sa svoje strane prijetio da će bojkotovati izbore i formirati treći entitet. Oba ova separatistička lidera su eksploatisala koncept ‘konstituentnih naroda’ kako bi kreirali dalje podjele i mržnju”, ističu potpisnici i dodaju kako ove agende imaju podršku od Ruske Federacije, čija je “Ambasada u Sarajevu u aprilu 2021. godine insistirala da se Bosna u načelu sastoji od dva entiteta i da nije jedinstvena država”.

Temeljna revizija

“Stoga je jasno da je došlo vrijeme za temeljnu reviziju Ustava BiH kako bi naša zemlja mogla ispuniti uslove za pristupanje NATO-u i Europskoj uniji. Još jednom, ministre Blinken, uzdamo se u SAD za vodstvo, savjetovanje i podršku. Potrebna nam je podrška od SAD kako bi se Bosni pomoglo da prođe tranziciju od sistema koji daje prioritet konstituentnim narodima i etničkim podjelama u naciju građana jednakih prava i dostojanstva.”

Potpisnici otvorenog pisma smatraju kako prvi korak u ovom procesu treba biti stvarna implementacija pet presuda Evropskog suda za ljudska prava: Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, Šlaku i Pudarić te gašenje na etnicitetu zasnovanog izbornog modela u BiH u korist modela u kojem je individualni građanin BiH u prvom planu i u središtu izbornog procesa vođenog načelom „jedan građanin, jedan glas“.

“Etnonacionalni identitet osobe ne smije biti isključiva determinanta procesa upravljanja. Implementacija ovih presuda Evropskog suda za ljudska prava je od ključnog značaja za budućnost Bosne. Doista, bilo je prema očekivanjima Suda za ljudska prava da se osporena kategorija “konstituentnih naroda” i svaka diskriminacija utemeljena na etničkom uklone iz Ustava Bosne i Hercegovine”, navodi se.

Podsjeća se kako se u Članu 43. presude Suda u slučaju Zornić protiv BiH (Aplikacija 3681/06), Europski sud poziva na uspostavljanje jednakosti među građanima Bosne i Hercegovine te na ukidanje “konstituentnih naroda” kao zastarjelog koncepta koji svoj korijen ima tek u zaustavljanju ratnih dejstava Sporazumom koji je potpisan da bi se zaustavio genocid i etničko čišćenje.

“Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na „konstitutivne narode” kako bi se osigurao mir (ibid.). Međutim sada, više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje”, citiran je i spomenuti Član.

Konstituentni narodi

Dalje se u otvorenom pismo komentira fraza “konstituentni narodi” koja je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali “način na koji je ovaj termin evoluirao ne odgovara duhu Sporazuma”.

“Nadalje, Građani i Ostali su također jasno spomenuti u Ustavu, čime se otvorio prostor za reformu i evoluciju koju Sud navodi u gore navedenom stavu. Bez temeljnog restrukturiranja Ustava kako je postavljen u Daytonu, promjena za BiH neće biti moguća.”

“Stoga, mi, građani i nerezidentni građani BiH, zajedno sa saveznicima, dragim prijateljima i nekolicinom nevladinih organizacija iz inostranstva, predlažemo dva načina kroz koja bi se Vlada SAD trebala konstruktivno angažovati”, a u nastavku se navode spomenuti načini angažmana:

“Prvo, podstrekavamo SAD da inicira i podrži proces kreiranja potpuno novog društvenog ugovora za 21. stoljeće u BiH. Umjesto komplikovanog i izuzetno skupog sistema upravljanja koji uključuje državnu vladu (Vijeće ministara), dva entiteta i deset kantona, upravljanje bi ovim bilo preneseno na bosanske općine, što bi rezultiralo u demokratskom modelu koji je više lokalno zasnovan i orijentisan na građane. Bosna kao država bi osigurala pravično pružanje osnovnih javnih usluga, uključujući zdravstvo i obrazovanje.”

“Drugo, apelujemo na SAD da ohrabre Ured Visokog predstavnika da upotrijebi Bonske ovlasti da se ustavna i izborna reforma implementiraju na cijeloj teritoriji BiH u skladu sa svim presudama Europskog suda za ljudska prava, uključujući presudu u predmetu Zornić protiv BiH. Ovo bi značilo da su svi građani u mogućnosti i imaju pravo da se kandiduju na bilo koji položaj u svojoj općini i time imaju pravo i da budu birani da svoju općinu predstavljaju u državnom parlamentu. Konačno, u skladu s uslovima restrukturirane demokratije, svi građani Bosne bi birali jednog Predsjednika među nominovanim kandidatima.”

“Nema vremena za gubljenje”

Potpisnici poručuju državnom tajniku Blinkenu kako bi ono što predlažu predstavljalo “temeljitu izmjenu u vanjskoj politici Amerike u pogledu reforme Izbornog zakona u BiH”.

“Do sada, diplomatski napori gospode Palmera i Escobara težili su udovoljavanju HDZ-u, etnonacionalističkoj političkoj partiji koja ima namjeru da osigura da jedan od njenih članova biva biran u Predsjedništvo – tzv. ‘legitimni’ predstavnik bosanskih Hrvata. Međutim, takav rezultat samo bi dodatno produbio etničke podjele i proizveo situaciju u kojoj bi dva od tri člana Predsjedništva tražila put da podrivaju suverenitet Bosne. Stoga Vas podstičemo da podržite genuinu ustavnu i izbornu reformu koja bi osigurala održivu demokratsku političku kulturu u Bosni i Hercegovini.”

Na kraju pisma se ukazuje kako, “uz internacionalna miješanja u unutrašnja bosanska pitanja od strane Hrvatske, Srbije i Ruske Federacije te uz pogoršanje društvenih podjela unutar Bosne kroz sve izraženiji govor mržnje, negiranje genocida i veličanje presuđenih ratnih zločinaca, sve dok traju prijetnje secesijom i kreiranjem trećeg entiteta, nema vremena za gubljenje.”

(Al Jazeera)