Osmomartovski marš ove godine se u režiji Centra za ženska prava održava pod sloganom „Otpor sili i nepravdi“.

Okupljeni nose transparente sa porukama poput: „Otpor nepravdi“, „Emancipacija u duši“, „Ne igram uz ritam taj“, „AFŽ is back“.

Markuš: Ni brutalna ubistva žena nijesu ubijedila institucije da rade svoj posao

Aktivistkinja i umjetnica /koordinatorka Programa za kulturu CŽP Tanja Markuš, pred okupljenima je poručila „Mrš fašizmu“.

-Iskustvo dvije hiljade žena koje su se Centru za ženska prava obratile posljednjih godina govore da naš pravni sistem i dalje ignoriše nasilje nad takozvanim nježnijim polom. Čak da brutalna ubistva žena nijesu ubijedila institucije da treba da rade svoj posao i zbog toga smo danas ovdje – da se odupremo toj brutalnosti i da odlučno kažemo „mrš“ sistemu koji funkcioniše po sistemu koliko moći toliko i prava i da ukinemo diktaturu patrijathata koja žene drži na distanci od svojih osnovnih prava – podvukla je Markuš.

Dodala je da su se okupili da bi budili društvo koje se, jednako sistematski drži podalje od kulture, umjetnosti i znanja – i tako postaje plodno tlo za bujanje neukulture nasilja.

-Učeći iz narodnooslobodilačke borbe kako su se umjetnici i revolucionari ujedinili u otporu fašizmu, i shvatili umjetnost i kao izraz borbenog duha i kao kanal za prenošenje znanja, mi formulišemo korake i pricipe našeg otpora. Sintezom feminističkih i antifašističkih ideja težimo društvenim promjenama i u privatnoj i javnoj sferi života – poručila je Markuš.

Rekla je da su danas tu da bi razbili fašizam, mizoginiju, nacionalizam i sve podjele i da probude svijest da je pravda opipljiva i dostupna svima.

-Svijest koja se danas nakon lobotomije devedestih nalazi samo u tragovima i u društvu koje funkcioniše na ivici zdravog razuma, koji ili nevješto krpi ili razbija u još sitnije komade. I evo nas u vremenu podjela nad podjelama. Pamtimo humane ideje, što smo uspjeli da sačuvamo gradimo dalje, što nedostaje gradimo iz temelja, a borimo se svakog dana – istakla je ona.

Medoks: Imamo pravo da se naš glas čuje, Osmi mart ne predstavlja poklanjanje cvijeća

Britanska amabasadorka Karen Medoks je poručila da Osmi mart ne predstavlja poklanjanje cvijeća.

-Ovaj marš jer ono što bi Međuanrodni dan žene trebalo da bude – riječ je o zahtjevu da žene imaju jednaka prava kao i muškarci. Nalazimo se u eri u kojoj ljudi imaju toliko slobode da se izraze ali to nikada ne bi trebalo značiti slobodu da se naudi ljudskim pravima drugih. U mojoj zemlji kao i ovdje vidimo toliko primjera mizoginije – otvoreno izraženih. Možda se nažalost nikada nećemo osloboditi svijeza mizoginije ali možemo uticati na to kako naša društva i vlade reaguju na to. Imamo jednako pravo da tražimo život bez straha od nasilja, da budemo poštovane, da se obrazujemo i budemo zaposlene na najvišim pozicijama i tražimo pristup pravdi. Ako to ne dobijamo imamo pravo na to da se naš glas čuje – poručila je Medoks.

Rekla je da podržava današnji marš kako bi pomogla da se glas žena u Crnoj Gori još jače čuje.

„Jutros mi je pesnicom povrijedio oko, državo ne vidim te“

-Danas se prisjećamo naših borkinja koje nas opominju na oprez ali i opominju na krilaticu da žena ženi mora biti solidarna, poručila je izvršna direktorica NVO Poligon za žensku izuzetnost „Sofja“ iz Berana Rebeka Čilović

Kazala je da i danas „u ovoj ženskoj zemlji žive žene koje su nevidljive“.

-Uči li to nas sistem da zaboravimo na empatiju i solidarnost? Da li nam pokazuje da je poželjno okrenuti glavu i reći „ne tiče me se“? No, mi smo danas ovdje da pošaljemo drugu poruku, koju prenosim od žena koje nikada sa nama neće šetati, ne zato što ne žele, već jer ne smiju – one poručuju samo jedno: „Jutros mi je pesnicom povrijedio oko, državo ne vidim te“.

Djelo i nasljeđe AFŽ

Grafička dizajenerka Milena Blagojević je poručila da su danas okupljeni da bi odali počast svim dostignućima žena širom svijeta.

-Kroz našu istoriju žene su posvećeno radile i borile se za dobrobit društva, jednakost, slobodu, pravdu i mir nesalomivim duhom – što dokazuje djelo i nasljeđe Antifašističkog fronta žena – pokreta koji je promijenio sudbinu svih nas u Crnoj Gori. Oslobođenje žena od okupatora ali i njihovog neravnopravnog položaja u društvu, pravna emancipacija žena, su neka od dostignuća koja su obilježila njihov rad – rekla je Blagojević.

Da bi prepoznali njihova dostignuća, Blagojević ocjenjuje da moramo prepoznati da još uvijek nijesmo dostigli potpunu rodnu ravnopravnost za koju se borimo godinama.

-Svi smo svjedoci činjenice na koliko načina nas je sistem napustio, pogotovo kada su u pitanju žrtve nasilja. Baš zbog toga se danas nalazimo ovdje, svako od nas stremi ravnopravnosti i trudi se da ostavi trag u ovoj borbi. Borba za rodnu ravnopravnost je konstantna i neophodna za napredak društva. Naš glas je otpor i naš glas je ujedno i glas svih naših pretkinja. Zato, ne samo danas, već svakim danom želim da borbenim ritmom želim da nastavimo ovu borbu – poručila je Blagojević.

Dan koji simbolizuje žensku snagu, hrabrost i borbu za ravnopravnost

Umjetnica i aktivistkinja Ivana Stanić je poručila da ženama nijesu potrebne ruže i pokloni.

-Ovo je dan koji simbolizuje našu snagu, hrabrost i borbu – ne za moć i dominaciju već za ravnopravnost. Ne smijemo dozvoliti da patrijarhat koji nam oduzima osnovna ljudska prava, da nastavi tim tempom. Naša leđa, ruke, ramena, materice, nose sa sobom istine koje ne mogu stati na par knjiga ili par parola. Ako se budemo borili za ovo u šta vjerujemo na kvalitetan i jasan način i da svi razumiju, onda će nam se i pridružiti. Ne treba se izvinjavati za svoju snagu, nego okupimo žene oko sebe i dajmo im podršku. Osnažimo jedna drugu, ne saplićite svoje sestre. I poštovaćemo tuđe mišljenje dok ne ugrožava moje, njeno, postojanje, uvjerenje i način života – poručila je Stanić.

Kazala je da su danas okupljene da slave borbu neprestanu.

-Sposobne da oblikujemo i usavršavamo svijet oko sebe, ponosne i hrabre i istrajne u borbi za ravnopravnost. Neka naša snaga bude inspiracija drugima da se pridruže u borbi za bolji svijet – ponosne na ožiljke i bore i dokaze iste one snage koja nas okuplja da stojimo uspravno i da se borimo zajedno – ne samo za nas, već za sve djevojčice ovoga društva – da znaju da ne mogu ostati same – nikad – zaključila je Stanić.

Osmomartovskom maršu pristustvuje i poslanica i predsjednička kandidatkinja Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović-Stanković.

Kao i poslanice Demokratskog fronta (DF) i Građanskog pokreta URA Branka Bošnjak i Božena Jelušić, poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša i predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović.

Tu je i šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa koja nosi transparent sa porukom „Girls run the world“.

Okupljeni su između ostalog i poručili da je feminizam najduža revolucija.

-U svjetlu aktuelnih dešavanja u kojima smo suočeni sa neefikasnošću rada institucija u omogućavanju pristupa pravdi žrtvama rodno zasnovanog nasilja i diskriminacije, sa ugrožavanjem radnih prava i sve većom nacionalnom i klasnom segregacijom našeg društva, podsjećamo na značaj solidarnog otpora kršenju naših ljudskih prava i dostojanstva – navodi se u proglasu Centra za ženska prava.

Oni su pozvali na otpor vladavinama nasilja, nekulture i neznanja, koje nas, kako poručuju, drže u siromaštvu i konstantno guraju sve dublje u podjele.

-Ujedinjeni u otporu gradimo pravedno društvo – poručuju organizatori povorke.

(Pobjeda)