Skip to main content

OPOVO: Sve je stalo samo naprednjaci rastu

Autonomija 30. дец 2013.
10 min čitanja

Kada bi se Opovo posmatralo samo iz ugla privrednih aktivnosti, stope nezaposlenosti i zarada po stanovniku, gledalo bi u leđa bezmalo svim opštinama u zemlji. Većina socioekonomskih instrumenta ovu varoš svrstava na samo dno, ali u statističkoj sarmi ipak mu nekako polazi za rukom da se za njega ne zalepi čvrsto. U odnosu na prošlu godinu, pozicije joj se nisu menjale, barem kada je reč o ekonomsko-socijalnim pokazateljima. Građani ove varošice, čija neumoljiva demografska statistika beleži i podatak o čak 13,5 odsto socijalno ugroženog stanovništva mlađeg od 18 godina, od lane su jedine promene mogli da primete na lokalnoj političkoj sceni.
Vlast je bila brzo formirana nakon lanjskih loklanih izbora, a većinu je činila kolacija Grupa građana Milorad Soldatović – Demokratska stranka-SDPS, Liga socijaldemokrata Vojvodine, te koalicija SPS-PUPS-JS. Dve pobedničke koalicije imale su tada 15 odbornika, a opozicija u kojoj je kolo vodila Srpska napredna stranka zauzimala je deset odborničkih klupa. Tadašnja očekivanja aktera na lokalnoj političkoj sceni da će se „naprednjaci“ prikloniti vlasti obistinila su se ove godine, a nekako se sve poklopilo sa personalnim promenama u opštinskom SNS i dolaskom Zorana Tasića, načelnika Južnobanatskog okruga, na njeno čelo. Sada lokalni parlament ima 25 odbornika, a među njima su svega tri opoziciona. U opovačkoj vlasti su tri odborničke grupe, a njih dve su na terazijama te, reklo bi se, svakog časa jedan tas može da prevagne. Elem, odborničku grupu pod kapom SNS čini šest odbornika, i to četiri „osnovna“, s lanjske izborne liste, jedan je prešao iz SPS, a jedan iz URS, kada je ceo odbor ove partije preleteo u „naprednjake“. Šest ih broji i grupa u kojoj su PUPS, JS, LSV i jedan nezavisni kandidat. Najsnažnija je Grupa građana Milorad Soldatović, okupljena oko predsednika opštine, u kojoj je deset odbornika, dok je u tročlanoj opoziciji Lista protiv korupcije. Krajem aprila koalicija grupe građana Milorad Soldatović, DS i SDPS sa SNS izglasala je razrešenje predsednika Skupštine opštine Opovo, funkcionera LSV Petra Horvata. Obrazlažući zahtev za smenu, predsednik opštine Milorad Soldatović, koji od 2004. ne ispušta kormilo vlasti, ukazao je da su političke okolnosti u zemlji takve da bi za tu opštinu bilo korisno da politička partija kao što je SNS učestvuje u vlasti.
– Dolaskom Zorana Tasića na čelo SNS promenile su se mnoge okolnosti i oni su se priključili vlasti. Odbornik SPS, Branislav Todorović, prešao je u odborničku grupu „naprednjaka“ posle moje smene, a pošto mesto zamenika predsednika skupštine po koalicinom dogovoru pripada našoj odborničkoj grupi i on je smenjen nedavno, na prethodnoj sednici skupštine, tako da SO trenutno nema zamenika – objašnjava Petar Horvat
Koalicija sa samim sobom 

opovo mapa
Na 337. mestu u regionu od 340 opština

Nepogrešiv je, čini se, utisak da se u ovoj godini politička atmosfera u opštini kreirala u zavisnosti od stanja u SNS. I da su na vrata ove siromašne ali incidentima nevične varoši zakucali bahatost i osionost, Tako se, odreagovao je LSV negde na leto, najbližoj rodbini „naprednjačkih“ funkcionera moglo da pale strništa, nekim rođacima i prijateljima da uđu u lokalno javno preduzeće. Opozicija primećuje da poslednju u opštini imaju „dva jaka čoveka, koja su u protekloj deceniji došli do pozicija moći“.
– Interesantno je kako je pravljena vlast u Opovu, koalicija između DS i SNS. Dosadašnji predsednik opštine, Soldatović, uspeo je da zadrži vlast jer je primio u svoje okrilje i SNS. Veoma zanimljivo je što je deo Soldatovićevih ljudi nakon izbora prešao u „naprednjake“, preuzeo SNS, i onda napravio koaliciju sa samim sobom. Sada se zove da je SNS na vlasti ali je zapravo njena struktura ostala ista. Izvedena je gimnastika da ostane ista struktura pod drugim imeom, a suština je bila u tome da se ništa ne menja – objašnjava jedan od troje opozicionara, prvi čovek Banatskog foruma i član Liste protiv korupcije, Đurica Savkov, javnosti – široj od banatske – poznat i po tome što je pretprošle godine kao funkcioner, predsednik Skupštine opštine, pozvao republičkog i pokrajinskog premijera da u zgradu u kojoj sedi pošalju budžetsku inspekciju. Do tada nigde nije bilo zabeleženo da neki funkcioner javno poziva inspekciju u svoju lokalnu samoupravu, a kamoli u toliko siromašnu čiji godišnji budžet iznosi svega 200 miliona dinara.
U svakom slučaju, građani Opova 2013. neće pamtiti po boljitku, veli Savkov. Pad je dubok, ozbiljan i konstantan, potpuno je zamrla privredna aktivnost, u toj meri da se za mesec dana po šest-sedam malih firmi i radnji ugasi. Funkcioniše, primećuje, jedino javno preduzeće Mladost, koje se bavi prečišćavanjem i distribucijom vode. A funkcioniše zahvaljujući tome što se, iako posluje neproduktivno, iz opštinskog budžeta konstantno popunjavaju rupe, nekad po odluci budžeta, nekad mimo nje, veli Savkov.
– Ljudi su razočarani. Ne da se ništa ne dešava već sve ide u negativnom smislu, a jedino čime se lokalna vlast bavi je pokušaj da ostane na toj poziciji, potpuno svesna činjenice da se neki novi problemi otvaraju, da iznad njih lebdi usud čelnika iz susedne Kovačice, i verujući da će se, ako na tim mestima ostanu, voda zamutiti jer se ne zna ko je ko i šta je šta – kaže Savkov.
Predsednik opštine Soldatović ne želi, pak, da komentariše stavove prvog opozicionara dodajući da izborni rezultati govore sve, te da je minoran broj glasova koje je pridobila Lista protiv korupcije dovoljno rekao o vrednosti i pouzdanosti informacija iz tog tabora. Soldatović, kako sam za sebe kaže, nije od onih koji daju obećanja već od onih koji realno sagledavaju okolnosti i njima se rukovode te se i ne može izvagati šta je za godinu dana od predizbornih najava urađeno u ovoj banatskoj varoši. Tek, i dalje Opovljani ne idu “Soldatovićevim putem”, koji je trebalo da bude završen za 107 dana, i to preklane, ove se zime ne greju na gas…
– Uspeli smo da izdejstvujemo da nam se uradi gasovod za celu opštinu ali priključno mesto još nije rešeno. Dobrim delom smo uradili put Opovo – Debeljača, ali nije to naša neodgovornost već je zastoj bio kod izvođača, odnosno Pokrajinskog fonda za kapitalna ulaganja, koji je finansijer tog posla. Mi smo tu sitni, taj put vredi kao dva naša budžeta. Ne zato jer je put skup već što je naš budžet mizeran – kaže Soldatović.
opovo galerija
Galerija „Jovan Popović“ u Opovu

Pomenimo, Opovo gotovo da i nema sopstvena sredstva, kada je reč o razvoju opštine, već gleda da ih obezbedi od pokrajinskih i republičkih institucija. Lane su ti kanali, kojima su iz Beograda i Vojvodine išle pare namenjene projektima, bili zakrčeni ali sada je kroz levak prošao novac za izgradnju dela opovačkog sportskog centra i uređenja šetališta. Od Pokrajinskog sekretarijata za privredu su dobijena tri miliona dinara, od Sekretarijata za poljoprivredu stiglo je osam miliona za projektnu dokumentaciju za vodovod u Sakulama…
– Shvativši da se ne možemo u celosti osloniti na državne i pokrajinske institucije, deo sredstava koja smo prištedeli od lane nameravamo da usmerimo u razvoj, a najpoželjnji model bi bio sufinansiranje, to jest pridruživanje naših sredstava finansijskim mogućnostima potencijalnih investitora. Transferi, inače, teku bez problema, kao i dosad, a bije nas glas štedljive opštine sa svega četrdesetak zaposlenih, pa tako imamo čak dva radnika manje od dozvoljenog broja, za razliku od većine lokalnih samouprava. Ni u javnom preduzeću nije bilo zapošljvanja, ako izuzmemo praksu da leti angažujemo dva-tri čoveka koji pomažu u košenju. A, moguća je i racionalizacija u javnom preduzeću, kojem inače opredeljujemo sredstva za tekuću likvidnost i investicije. U ovogodišnjem budžetu smanjili smo za 30 odsto tekuće transfere koje dajemo – naglašava Soldatović.
Na samom začelju u celom regionu 
Opovo je u kategoriji nedovoljno razvijenih opština, s jednom fabrikom koja upošljava tridesetak ljudi, daje zarade ispod opovačkog proseka, i bavi se proizvodnjom delova za gajbice. Nalazi se među 41 opštinom u zemlji koje imaju stepen razvijenosti od 60 do 80 odsto republičkog proseka. Po vladinoj uredbi o utvrđivanju jedinstvene liste razvijenosti regiona i lokalnih samouprava za 2013. godinu, Opovo se ponovo našlo u ovoj, trećoj od pet grupa. Stopa nezaposlenosti u Srbiji 24,1 odsto, a u Opovu čak 52 odsto. Prema najsvežijim podacima zvanične statistike zarada je u ovoj opštini u oktobru bila 34.835 dinara, dok je Vojvodina ostvarila prosek od 42.367, a Južnobanatski okrug 44.561 dinar. Opovo je, navodi portal Makroekonomija jedna od pet opština u zemlji sa najmanjim procenjenim fondom zarada. Ova banatska varoš ima 557 zaposlenih koji su u septembru, izračunala je Makroekonomija, u proseku zarađivali 308 evra, tek dva evra više nego lane, što znači da je ostala tamo gde je i bila u ovo doba prošle godine. Kada bi zvanična statistika baratala zaradama po glavi stanovnika, Opovo bi bilo na poslednjem mestu. Naime, na 10.575 stanovnika fond zarada je 171.000 evra, zaposlenih je tek 557, prosečna zarada 308 evra, a svaki Opovljanin ima zaradu od mizernih 16,4 evra mesečno. U Srbiji je zarada po glavi stanovnika 90,6 evra, u Novom Sadu čak 161,5 evra, a Opovo ne samo što je poslednja opština na tabeli od svih u Srbiji, već je među 340 opština u regionu na 337. mestu. U balkanskoj sirotinji nadmašila su ga samo tri bosanskohercegovačka mesta – Osmaci, Jezero i Vukosavlje.
Ironično se može primetiti da poreska reforma koja uključuje smanjenje poreza na rad, a što će, očekuje se, biti ozbiljan problem za opštinske budžete s obzirom na to da se kase pune ogromnim delom iz ovog nameta, Opovo, s obzirom na mali broj zaposlenih, neće značajno ugroziti.

Za Beograd, za Beograd…

opovo tamis
Prirodne lepote: Reka Tamiš

Milorad Soldatović je diplomirani inženjer poljoprivrede. Bio je član Pokreta snaga Srbije i kao kandidat te stranke pobedio je 2004. na izborima za predsednika opštine. Na lokalnim izborima 2008. nastupio je ispred “Grupe građana Milorad Soldatović” i ponovo odneo pobedu. Iste godine biran je i za poslanika Skupštine Vojvodine. Na republičkom nivou bio je na listi Pokreta “Moja Srbija-Branislav Lečić”, ali je taj pokret bio daleko ispod cenzusa. Na izborima 2012. nastupio je u koaliciji “GG Milorad Soldatović ‘Za bolje Opovo’–DS-SDPS” i po treći put trijumfovao. Šansu za svoju opštinu vidi u razvoju vikend-turizma. Velika bi stvar, veli, bilo iskoristiti je valjano jer su pretpostavke tu – živimo na tridesetak kilometara od dvomilionskog tržišta koje se zove Beograd, imamo ruralni potencijal koji možemo da ponudimo drugima i svesni smo činjenice da nemamo spektakularne potencijale. Ali, imamo priordu, blizinu velikog grada, a most Zemun-Borča će još da približi našu opštinu Novom Beogradu, uveren je Soldatović.

Ipak, ova je opština pokazala sluha za građane u kreiranju poreske politike pa je netom, na predlog Milorada Soldatovića, donela odluku o smanjenju poreza na imovinu sa 0,3 odsto na 0,1 odsto. Prvi čovek opštine, naime, smatra da Opovo ne može da prosperira i da ima bogzna kakve vajde od nameta koje bi mogla natovariti za vrat poljoprivrednicima, pa je predložio da se naplaćuju minimimalne dažbine. Slikovito, to znači da će porez na godišnjem nivou po hektaru zemljišta umesto dosadašnjih 2.700 dinara, ubuduće iznositi 900 dinara. Opština redovno izmiruje obaveze po osnovu otplate duga i u ovoj godini nije povećavala poreze i takse iz svoje nadležnosti, osim komunalne takse za držanje motornih vozila.
Pre nekoliko dana Skupština je donela i odluku o budžetu za narednu godinu, uz ocenu da je skockan najbolje što se moglo. Ipak, dve trećine budžeta ići će za pokrivanje budžetskih korisnika, a zamerka je nekih odbornika da je 90 odsto budžetom predviđenih kapitalnih projekata planirano za Opovo, a da za druga mesta u opštini nije ostalo ništa. Obrazloženje je bilo da će ove investicije sufinansirati APV, da od ranije postoji projektna dokumentacija, a takvi su projekti usaglašeni sa kapitalnim planovima Pokrajine. Elem, utvrđen je budžet od 208 miliona dinara. Na prihodovnoj strani najveća su stavka prihodi od poreza na dohodak, dobit i kapitalne dobitke, u kojoj zapravo najviše čini porez na zarade – 75 miliona. Nenamenski transferi iznose 83,6 miliona, prihodi od imovine su 14,5 a od poreza na imovinu 10,8 miliona. Na strani izdataka, najviše će ići za subvencije javnim preduzećima i organizacijama – 74,4 miliona, dok će za plate ići 53,1 miliona dinara, umesto lanjskih 44,4. Budžetski suficit od 2,7 miliona dinara, utrošiće se na otplatu glavnice domaćim kreditorima. U planu kapitalnih izdataka od 2014. do 2016. godine navedena je izgradnja prečistača otpadnih voda u mestu Opovo (u narednoj godini 12,9 miliona) i izgradnja kanalizacije, takođe u Opovu (21 milion, dogodine).
– Ovaj je budžet najbolji do sada. Ipak je socijalni, nije razvojni ali sa svega 208 miliona i ne može da bude takav. Međutim, i pored toga predviđena su sredstva za dugoročne planove za kapitalna ulaganja i, što je veoma važno, sada imamo mogućnost da konkurišemo projektima kod Pokrajine i EU. U prethodnom budžetu nismo imali predviđena sredstva, i ako bismo konkurisali za neke projekte morali bismo da rebalansom ili na neki drugi način prekrajamo kasu – ocenjuje Petar Horvat.

opovo loviste
Novca ima za lovce ali ne i za poljoprivredu?

Opozicionari, pak, smatraju da ni ovaj, kao ni prethodni budžeti, nije transparentan za građane jer ga opština sastavi, skupština usvoji a da prethodno nije bio dostupan na sajtu ili na bilo koji drugi način. – Budžet se prikaže a niko nije stručan da ga obajsni. Odbornici ga usvoje a da i ne znaju o čemu se tu radi. Inače, u opštinskoj upravi sve je strogo čuvana tajna. Šta ćete dalje kada tražimo da nam dostave, po zakonu o pristupu informacija, koliki je broj njenih zaposlenih, pa ne dobijamo odgovor. kupuje predsednik opštine birače parama lokalne samouprave – kaže Mateja Ostojić iz Liste protiv korupcije.
Ovaj opozicioni odbornik, poljoprivrednik, ukazuje na to da se nedovoljno izdvaja za poljoprivredu iako je to najvažnija delatnost u opštini. – Ali, zato se daje donacija lovačkom društvu, uz nepisan uslov da se podrži vlast. Kupuju se birači na svaki mogući način i za to ne fali para – kaže Ostojić.
Stanje letargije 
Kako god da se glasovima tezgari, kako god vlast da se kroji, već godinama je socijalno-demografska slika u Opovu, u najmanju ruku – tužna. Najviše je ugroženo mladih, ali i radno sposobnih, onih od 26 do 65 godina (6,9 odsto). Socijalnu pomoć prima 817 stanovnika, odnosno 7,8 odsto, stopa nataliteta je 9,1 odsto, a stopa smrtnosti čak 15,2 odsto.
Kada je reč o nevladinom sektoru, interesantno je pomenuti da su opštinske vlasti na pitanje da li ima formiranih nevladinih organizacija u Opovu odgovorili negativno, a postoji ih ipak nekoliko. Svi su, međutim, jedinstveni u oceni da je nevladin sektor nerazvijen, te da izostaje i građanska participacija u procesu donošenja odluka i da nema javnih rasprava o važnim temama.
– Na području opštine deluje četiri-pet nevladinih organizacija, a upravo pokušavam da pokrenem udruženje koje bi se bavilo kulturom, informisanjem, sportom, omladinom i ekologijom. Ne može se za takvo stanje letargije u neprofitnom sektoru odgovornost pripisati lokalnoj vlasti jer su i sami građani nezainteresovani, neinformisani i nevoljni. Dešavalo se, pak, i da neke NVO budu glasnogovornici političkih partija, naročito pred izbore kada su na taj način „naprednjacima“  privučeni mladi koji se nisu politički izjašnjavali, da bi se na kraju te organizacije i pretvorile u stranke – kaže Petar Horvat.
Opština nema formiran Savet za međunacionalne odnose jer se ne svrstava u višenacionalne sredine. Za lokalno informisanje opština izdvaja 0,25 odsto budžeta, u vlasništvu nema medije, a na području opštine postoje jedne lokane novine i jedna radio stanica.
Opština se nije mnogo trudila da popravi komunikaciju s građanima a to se najbolje vidi kada se otvori zvanična prezentacija Opova na internetu, to jest opštinski sajt. Vesti se ažuriraju neredovno, lokalne vlasti se na ovaj način građanima obraćaju jednom mesečno ili još ređe, šturim informacijama pa tako recimo, u rubrici “aktuelnosti”, nosećoj na veb sajtu, najsvežija je vest iz oktobra, i odnosi se na ispitivanje zrdavlja stanovništva u Srbiji. U odeljku “konkursi” stoji informacija o konkursu vezanom za popis poljoprivrede iz prošle godine dok, recimo, odluka o budžetu iz prošle nedelje još nije “okačena”. Stranica “virtuelni matičar” tamo je gde je bila i pre godinu dana – u izradi. U funkciji je “birački spisak”, a u siromašnoj opštinskoj internetskoj prezentaciji građani mogu da koriste “prelazno” rešenje, odnosno da posete koristan sajt “Glas Opova”. U svakom slučaju, internetska prezentacija Opova nije uporediva sa drugim opštinama koje imaju E.upravu ili “sistem 48”.
Slađana Gluščević 
(Tekst je nastao u okviru projekta “Mediji i lokalne samouprave”, koji realizuje Nezavisno društvo novinara Vojvodine uz podršku Rockefeller Brothers fondacije)