Neslužbeni rezultati Državnog izbornog povjerenstva (DIP), nakon obrađenih gotovo svih biračkih mjesta, prema medijskim izračunima, pokazuju da Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) uvjerljivo pobjeđuje na parlamentarnim izborima i osvaja 61 mandat, a Rijeke pravde okupljene oko Socijaldemokratske partije (SDP) dobijaju 42 mandata.

Domovinski pokret je treći s osvojenih 14 mandata, Most dobija 11, a Možemo! 10 mandata.

Po dva mandata osvajaju IDS i Nezavisna platforma Sjever te jedan koalicija Fokus-Republika, prenosi Hina.

Pobjeda HDZ-a u osam izbornih jedinica

Prema neslužbenim rezultatima DIP-a, nakon 99 posto obrađenih biračkih mjesta, HDZ je relativni pobjednik parlamentarnih izbora sa osvojenih osam izbornih jedinica i glasovima dijaspore, dok je koalicija Rijeke pravde, predvođena SDP-om, osvojila dvije izborne jedinice.

HDZ je osvojio najviše glasova u prvoj, drugoj, četvrtoj, petoj, šestoj, sedmoj, devetoj i desetoj izbornoj jedinici, dok su Rijeke pravde pobijedile u trećoj i osmoj izbornoj jedinici.

Posebna izborna jedinica za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, koje biraju hrvatski državljani bez prebivališta u Republici Hrvatskoj, HDZ-u je donijela tri mandata s osvojenih 79,87 posto glasova.

Osam zastupnika u Hrvatski sabor biraju pripadnici nacionalnih manjina.

Plenković proglasio pobjedu

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković je u četvrtak rano ujutro, u obraćanju nakon održanih parlamentarnih izbora, poručio da je HDZ treći put uvjerljivo pobijedio na parlamentarnim izborima.

Istakao je da novu vladu treba sastavljati izborni pobjednik, odnosno HDZ s partnerima, te uputio poziv “svim strankama koje nisu isključive”.

“Od sutra ujutro krećemo u formiranje nove parlamentarne većine kako bismo formirali našu treću vladu”, poručio je Plenković.

Hrvatska birala novi saziv Sabora

Hrvatski birači su na parlamentarnim izborima birali saborske zastupnike koji će ih predstavljati u iduće četiri godine.

Odaziv na izbore bio je velik, do 16,30 sati glasalo je 50,60 posto birača, odnosno njih 1,6 miliona, što je 450.000 birača više u odnosu na izbore u julu 2020. godine.

Saborske zastupnike, njih 151, moglo je birati tri miliona i 773.000 birača, 127.000 manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj bilo ih je tri miliona i 511.000, bez prebivališta u njoj, aktivno registriranih 222.300 birača.

Osim u Hrvatskoj, zastupnici su birani i u 41 državi širom svijeta, tamo su ih birali hrvatski birači bez prebivališta u Hrvatskoj, a imali su pravo izabrati tri od 151 zastupnika.

Izbori drugačiji od drugih

Saborski izbori održani u srijedu, 17. aprila, razlikovali su se od svih dosadašnjih po danu održavanja i ulozi koju je uoči njih imao predsjednik Republike.

Osim izbora u januaru 2000, koji su održani ponedjeljkom, svi drugi održani su nedjeljom, a da će se održati srijedom odlučio je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović koji se s te pozicije namjeravao na izborima kandidirati na listi SDP-a, odnosno biti premijerski kandidat te stranke.

Ipak, Ustavni sud je Milanovića upozorio da je njegovo kandidiranje dok je predsjednik, na listi bilo koje stranke ili nezavisne liste te isticanje njega kao kandidata za premijera ili neku drugu dužnost, nespojivo s njegovim ustavnim položajem i ovlastima te načelom diobe vlasti.

Predsjednik Milanović nije postao formalni učesnik izbora, njegovo se ime nije našlo na izbornoj listi, ali gotovo svakodnevno je poručivao kako će nakon izbora on sastavljati novu vladu te napadao aktuelnu HDZ-ovu vladu, premijera i njihove politike.

(Al Jazeera, foto: Beta-AP)