Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Crne Gore, 29. septembra su obilježene 32 godine od formiranja nekadašnjeg vojnog logora Morinj.

U morinjskom zatvoru su, tokom agresije vojske bivše Jugoslovenske narodne armije (JNA) i crnogorskih rezervista na Dubrovnik 1991. godine, privođeni i zatvarani muškarci hrvatske nacionalnosti.

Logor je formiran 3. oktobra 1991. godine, a zatvoren 1992. godine. Kroz njega je prošlo je 292 zatvorenika, a prema nezvaničnim informacijama, od posljedica torture je preminulo osam ljudi.

Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman, koji je kazao da iskazuju poštovanje i pijetet prema žrtvama da bi njegovali sjećanje i da se tako nešto ne bi više nikad ponovilo.

„Cijenimo napore Crne Gore kako bi se suočila sa tom prološću“, rekao je Grlić Radman, i dodao da su tu bili zatočeni najviše civili iz Konavala, okoline Dubrovnika, ali i Hrvati iz Boke Kotorske.

On je podsjetio da se ovaj događaja poklapa sa danom, 29. septembrom, kada je crnogorski admiral Vladimir Barović izvršio samoubistvo jer nije želio da posluša naređenje pretpostavljenih i puca po hrvatskim gradovima.

Državni sekretar Ministarstva vanjskih poslova (MVP) Crne Gore Robert Markić je kazao da je ovo način da se Crna Gora suoči sa svojom mračnom prošlošću koja se ne smije negirati.

„Važno je da obilježje mora postojati na ovom mjestu kao i na svim mjestima gdje su počinjeni ratni zločini“, rekao je Markić.

Skupu je prisustvovao i bivši ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić koji je, uz tadašnjeg ministra odbrane Raška Konjevića, otkrio spomen ploču oktobra prošle godine, takođe uz prisustvo delegacije Hrvatske.

Prosrpske stranke u Crnoj Gori su tada oštro protestvovale i tražile uklanjanje spomen ploče zbog dijela natpisa kojom se podjeća na „velikosrpsku agresiju na Hrvatsku“ i poruke „sjećajmo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore“.

Odmah potom je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović smijenio ministre Krivokapića i Konjevića, i prihvatio inicijativu za uklanjanje ploče na zahtjev prosrpskih političkih partija.

Abazović je ustvrdio da o postavljanju spomen ploče u oktobru 2022. Krivokapić i Konjević nisu obavijestili Opštinu Kotor i Vladu, da su napravili „diplomatski skandal“ i da su navodno počinili krivično djelo.

Ministar Konjević je odgovorio da je ploča postavljena u skladu sa zakonom i da se ne nalazi na javnom prostoru, već onom kojim upravlja Ministarstvo odbrane, zbog čega nije potrebna dozvola lokalne uprave.

Uprava za inspekcijske poslove je naložila Opštini Kotor, na čijoj se teritoriji nalazi Morinj, da ploču ukloni, što su pokušali u više navrata, ali Vojska Crne Gore nije dozvolila ulazak na njen posjed bez saglasnosti Ministarstva odbrane.

Markić je novinarima kazao da status spomen ploče nema veze sa mjestom obilježavanja zločina, jer je riječ o „procedurama koje nisu ispoštovane prilikom njenog postavljanja“.

Na pitanje kako će se riješiti status spomen ploče, on je odgovorio da se moraju prvo riješiti „neke interne stvari u državi“, ali da ploča neće biti uklonjena dok se ne postigne dogovor kako riješiti to pitanje.

Zbog zlostavljanja pritvorenika u logoru Morinj, četvorica bivših rezervista JNA su 2014. osuđena na dvije do četiri godine zatvora.

Na četiri godine zatvora dobio je Ivo Menzalin, a Špiro Lučić i Boro Gligić na po tri godine, dok je Ivo Gojnić osuđen na dvije godine zatvora.

Crnu Goru je tužilo 207 bivših logoraša Morinja a država je do sada isplatila 1,4 miliona eura odštete za 145 logoraša. Crnu Goru su tužila i dvojica vojnika JNA za duševnu bol, a njima je isplaćeno 120.000 eura.

Crnogorski rezervisti su, kao dio JNA, učestvovali u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, u napadima na pod vođstvom Slobodana Miloševića. Procjenjuje se da je u napadu na Dubrovnik učesvovalo oko 7.000 rezervista.

Doskorašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović se 2000. godine, kao tadašnji premijer Crne Gore zvanično izvinio Hrvatskoj za stradanje i gubitke koje su prouzrokovali crnogorski vojnici, posebno na području Dubrovnika.

Vlasništvo nad vojnim brodom „Jadran“?

Na novinarsko pitanje o vlasništvu nad školskim brodom „Jadran“, hrvatski ministar je ponovio da to pitanje u principu ne bi trebalo biti sporno, te da je potrebno samo malo dobre volje i da se nada da će u duhu dobrosusjedskih odnosa Hrvatska dobiti natrag svoj brod.

Ponovio je da je Split matična luka broda, koji je bio 1990. Na remontu u Tivtu, gdje je i ostao zbog ratnih dešavanja.

„Nadam da će nova Vlada u duhu dobrosusjedskih odnosa uraditi nešto i da ćemo dobiti taj brod natrag“, rekao je Grlić Radman.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je istog dana na novinarsko pitanje kazao da brod Jadran nije otet i da pripada Crnoj Gori.

(Radio Slobodna Evropa, foto: Gradski portal)