Novi grčki premijer se upisao u historiju već prvim potezima nakon izborne pobjede među kojima je posjet memorijalnom centru u Kaisariani gdje su 1944. godine nacisti smaknuli 200 grčkih aktivista u znak odmazde za ubistvo njemačkog oficira i uljudnom porukom atinskom nadbiskupu da njegove usluge neće biti potrebne tokom zakletve i inauguracije.
The Economist ističe da je Ciprasov sekularni odmak od crkve i ceremonijalne kulture u Grčkoj bez presedana.
Nikos Kosmidis, aktivist Sirize sa sjevera Grčke i predani ortodoksni kršćanin, kaže da je odluka njegovog vođe o sekularnoj zakletvi paradoksalan čin poštovanja crkve i njezinog integriteta.
Umjesto da religijske rituale koristi za političke ciljeve poput svojih prethodnika, „Cipras je prepoznao svetost crkvenih usluga te se ponio s poštovanjem prema nama vjernicima, ne izričući lažan zavjet. Mi smo mu zbog toga zahvalni“, kaže.
Grčka crkva je dosad uživala svekoliku podršku države, što uključuje i izostanak poreza na imovinu.
Guardian piše da bi se odvajanjem „svetog i svjetovnog“ kojeg zagovara Siriza, ali i njezini koalicijski partneri iz Nezavisnih Grka, situacija mogla izmijeniti, što u praksi pokazuje najava Ministarstva financija o uvođenju poreza na imovinu koju crkva koristi u poslovne svrhe.
-Vlada oklijeva kad je riječ o uvođenju poreza crkvi i oligarsima, dok radnici i umirovljenici moraju podmiriti danak bez da ih iko pita za mišljenje – rekao je Cipras nekoliko mjeseci prije izbora, postavivši se na putanju sukoba s hiljadugodišnjom tradicijom Grčke, prenosi Index.hr.
(Slobodna Evropa)