Skip to main content

Norbert Šinković: Institucije ćute o aferama, potreban pritisak javnosti

Vojvodina 25. avg 2020.
2 min čitanja

Norbert Šinković, predsednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine, izjavio je u Novom danu da institucije u našoj zemlji konstantno ćute o aferama, pa i o Telekomu.

„Telekom nije jedina afera, u pitanju su mnoge koje čekaju promene tužilaštva i veliki je problem što u mnogima od njih tužilaštvo jako sporo ili uopšte ne reaguje. I sve ovo što priča Ana Brnabić moglo bi se razjasniti da imamo reakciju tužilaštva, i onda ne bi došlo do skandala. Ali, čini mi se da se ova priča uklapa u način komunikacije u Srbiji u političkom životu, umesto da se razjašnjavaju afere, vi imate prepucavanje opozicije i vlasti, a institucije ćute“, naveo je Šinković.

On je dodao da je to karakteristično za svaku aferu koja je otkrivena u proteklim godinama.

Prema mišljenju Šinkovića, u Srbiji su institucije prilagođene „jednoj maloj grupi političara“, a ne može se doći do njihove nezavisnosti, „ukoliko građani to ne zatraže“.

„Jedna stvar je šta je na papiru, šta piše u zakonu a duga stvar je kako to u praksi funkcioniše“, ocenjuje on.

Napominje da mora da postoji pritisak javnosti da bi se afere u našem društvu „otvorile i razjasnile“.

„Nisam siguran da javnost razume šta se dešava u Telekomu, da on kao i druge institucije dobija novac iz budžeta, i da je on u rukama građana. Nama u ovom, kao i u drugim slučajevima nedostaje građanska kontrola vlasti, a da biste dobili građansku kontrolu morate da ulažete u edukaciju građana. A nama to nije prioritet“, ocenjuje Šinković.

Govoreći o izjavi Ane Brnabić, on navodi da bi tu krajnju reč moralo da ima tužilaštvo, odnosno sud.

„Vrlo je prirodno da vlast štiti svoje pozicije, a opozicija da napada vlast, i ključno bi bilo da tužilaštvo i sud kažu šta imaju o ovim navodima“, smatra on.

Govoreći o medijima, napominje da kod nas jako dugo „vidimo uticaj politike na medijske kuće“ i napominje da je to sistemski problem.

„U Srbiji je situacija takva da vi ne treba da budete formalno vlasnik nijednog medija da biste uticali na uređivačku politiku“, podvlači Šinković.

Komentarišući posetu predsednika Republike Srpske Milorada Dodika Srbiji pred put predsednika Srbije Aleksandra Vučića u Vašington, on ocenjuje da pitanje RS i BiH neće u značajnoj meri oblikovati rezultati pregovori o sudbini Kosova, jer „ne postoji politička volja da se pitanje BiH politizuje na način na koji se predlaže u srpskoj javnosti“.

„Građani BiH bi trebalo da imaju mogućnost da biraju na koji način će, ako dođe do toga, Dejtonski sporazum biti reformisan. Ne mislim da će Republika Srpska biti bilo kakva tema u Vašingtonu ili Briselu. Kosovo je, kako čujemo i iz Brisela i Vašingtona, odvojena tema, i ona ostaje u okvirima razgovora Beograda i Prištine, a ne u kontekstu Bosne i Hercegovine i Srbije“, ocenjuje Šinković.

On procenjuje da će međunarodna zajednica izvršiti pritisak kako bi se postigao sporazum vezan za status Kosova, kao i da Evropska unija želi da „pokaže da ima diplomatsku moć da izdejstvuje trajno rešenje između Beograda i Prištine“.

(N1)