U Sloveniji je u nedjelju održan referendum o novom zakonu koji regulira pristup arhivskoj građi. Nakon prebrojanih 99,95 posto glasova, protiv novog zakona glasalo je 67 posto birača, a za njih 33 posto.

No, zbog niske izlaznosti (11,68 posto), referendum nije prošao, jer, prema novim pravilima, referendum može uspjeti ako ga podrži većina izašlih birača, ali to ujedno mora biti jedna petina ukupnog broja birača, odnosno njih 343.000. Prvi podaci govore da to nije ostvareno.

Dosadašnja dostupnost bila je svega pet posto. Novi zakon predviđa da se dio dokumenata tajne službe bivše države može objavljivati i dobiti na uvid samo sa zacrnjivanjem osjetljivih ličnih podataka. Zakonu se usprotivila stranka desnog centra Janeza Janše – Slovenska demokratska stranka i prikupila dovoljno potpisa za održavanje referenduma.

Igor Omerza je književnik. Do sada je napisao šest knjiga, sve o zločinima režima bivše Jugoslavije. Posljednja je Nazovi U radi ubistva. Pod U misli na UDBA-u.

„Knjiga je uspješna. Ja sam je ostvario tako da sam pročitao 100.000 stranica, ili pregledao. Onda sam na tim temeljima napravio knjigu o otmici Hrvata kojeg su oteli u Salzburgu, doveli tu i vjerovatno tu ubili. Naša slovenska UDBA, jasno, u dosluhu sa saveznom UDBA-om“, kaže Omerza, koji je radio za kampanju SDS-a.

Pola kilometra dokumenata

Književnik podržava kampanju Janšine stranke protiv novog zakona i tvrdi – ubuduće bi mu dostupnost arhivske građe bila otežana. Protivnici to demantiraju. Kažu, upravo je novi zakon omogućio objavu dokumenata UDBA-e, za istraživače i književnike nema nikakvih promjena.

„U zakonu smo uveli anonimizaciju, ali zacrnit će se samo oni podaci koji se odnose na zdravstveno stanje, spolni život, osjetljivi lični podaci. Nikako ne imena i prezimena“, rekao je ministar kulture Slovenije Uroš Grilc.

Tako su uoči referenduma obje strane tvrdile da su ZA dostupnost arhivske građe.

„Državni arhiv ove je godine objavio 14.000 dokumenata tajne službe bivše države. U ovoj zgradi smještene su još stotine tisuća sličnih dokumenata. Kada ih se poreda po policama, ima ih pola kilometra. Hoće li se i na koji način objavljivati – odlučuju građani“, izvještava iz Ljubljane reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak.

„Ja sam protiv toga da bi se zatvarali arhivi ili zacrnjivali, jer to više nije dokument. To je prepravljeni dokument. Ako piše kralj Trpimir, neka bude napisano kralj Trpimir“, kaže Mirko, stanovnik Ljubljane.

‘Šteta svakog dinara’

„Ako hoćemo demokratiju, da raskrstimo s prošlošću. Ne zbog osvete, zbog toga da se zna jednom“, smatra njegova sugrađanka Milica.

„To je čista politizacija. Nepotrebno je i šteta svakog dinara“, tvrdi Ljubljančanka Nataša.

S time se slažu i mnogi analitičari. Referendum je, tvrde, desnica zapravo pokrenula u kampanji za evropske izbore.

„Šta se desilo u Drugom svjetskom ratu, ko je gdje bio, to je velika tema. Uvijek radi. Pitanja UDBA-e i komunista. Mi još sada 2014. tražimo komuniste ovdje ko ludi“, izjavio je Gregor Repovž, komentator sedmičnog magazina Mladina.

Referendum će koštati miliona eura i prvi se put održava prema novim pravilima o izlaznosti.

(Al Jazeera)