Svečano otvaranje Festivala „Mesec ljudskih prava“ na Otvorenom univerzitetu u Subotici u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava, obeležen je bojkotom debate, koja je trebalo da se bavi položajem Bunjevaca u Srbiji, od strane predstavnika hrvatske nacionalne zajednice.
Rasprava je imala za cilj da ponudi odgovore na pitanja koja opterećuju odnose hrvatske i bunjevačke zajednice na lokalnom nivou, a koji se reflektuju i na međudržavne odnose Srbije i Hrvatske. Upravo je projekat „Mesec ljudskih prava“ deo Programa prekogranične saradnje Srbije i Hrvatske kroz IPA fond.
Problemi o kojima je trebalo da se razgovara na ovoj neuspeloj debati već decenijama su prisutni u javnosti i izazivaju razne, pa i žestoke reakcije: ko su Bunjevci, da li imaju pravo na svoju nacionalnu posebnost ili su deo hrvatskog etničkog korpusa, šta stoji iza podele ćiriličnih udžbenika na bunjevačkom jeziku, ali i pitanja kao što je manifestacija Dužijanca i druga zbog kojih ne postoji dijalog između ove dve zajednice u Subotici i Vojvodini.
Glavni učesnici debate trebalo je da budu: Mirko Bajić (Bunjevački nacionalni savet) i Mijo Mandić (Bunjevačka matica), kao i predstavnici hrvatske zajednice koji se nisu odazvali pozivu – Slaven Bačić, predsednik Hrvatskog nacionalnog vijeća, i Tomislav Žigmanov iz Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Zamenik predsednika Hrvatskog nacionalnog vijeća, koji je prisustvovao početku debate, demonstrativno ju je napustio.
Razgovor je jedini put
Predstavnik Inicijative mladih za ljudska prava iz Beograda Đorđe Bojović rekao je novinarima da je na osnovu istraživanja i razgovora sa mladima iz Srbije i Hrvatske ustanovljeno da je „bunjevačko pitanje jedno od gorućih pitanja u Vojvodini, pa tako i u odnosima između dve države i da je otvoreni razgovor – jedini način da se problemi reše“.
Međutim, ovi problemi spadaju u prilično osetljive i kompleksne teme u kojima se, između ostalih, prepliću nesporna prava nacionalnih manjina, pravo na samoidentifikaciju, ali i moguće političke zloupotrebe prava manjina u kontekstu narušenih odnosa Srbije i Hrvatske. Tome treba pridodati i probleme unutar samim organizacija nacionalnih zajednica. U javnosti je prisutno mišljenje da pojedini lideri određenih nacionalnih zajednica manipulišu pravima sopstvene zajednice kako bi obezbedili sebi i sebi bliskima ličnu ili političku korist. Zauzvrat, predstavnici države od njih imaju blanko-podršku.
Primer štampanja ćiriličnih udžbenika za potrebe učenika koji u školama izučavaju bunjevački govor, a koji je finansiran iz lične donacije predsednika Srbije Tomislava Nikolića, ostavlja prostora za sumnju da u Srbiji postoje takozvane podobne i nepodobne, „kooperativne“ i „nekooperativne“ nacionalne manjine.
U celoj ovoj debati, Inicijativa mladih za ljudska prava, sigurno ne iz loše namere, napravila je grešku već u samom naslovu skupa, koji je umesto „Položaj Bunjavaca u Srbiji“ možda mogao da se nazove „Položaj Bunjevaca i Hrvata u Srbiji“ ili „Položaj bunjevačke i hrvatske nacionalne zajednice u Srbiji“.
Josipović priznao Bunjevce?
Obraćajući se novinarima, predsednik Izvršnog odbora Bunjevačkog nacionalnog saveta Mirko Bajić rekao je da su predstavnici ove zajednice nekoliko puta pokušavali da uspostave institucionalni dijalog sa hrvatskom nacionalnom zajednicom, ali do njega nikada nije došlo.
On je istakao da „ne može biti razgovora,dijaloga ni dilema oko toga ko su Bunjevci, da li Bunjevci postoje, da li su autohtona nacionalna manjina u Srbiji ili su deo hrvatskog naroda“.
„Bunjevačko pitanje ne spada u korpus otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske zato što su Bunjevci samostalna nacionalna manjina u Srbiji“, kazao je Bajić.
Prema njegovim rečima, predsednik Hrvatske Ivo Josipović je na slična novinarska pitanja, pre nekoliko godina, izjavio da je lično pravo svakoga da se izjašnjava onako kako se oseća i da je samim tim, po Bajiću, priznao i da Bunjevci u Srbiji postoje i da tu nema nikakvih problema iz pozicije Republike Hrvatske.
„Ako ovakav problem postoji među pojedincima na nivou manjinskih institucija, onda je to problem onih zajednica koje to dozvoljavaju u okviru svojih institucija“, zaključio je Bajić.
Vulgarno politikantstvo
Da je pitanje Bunjevaca problematično i kompleksno, svedoči ne samo demontrastivni odlazak predstavnika HNV-a sa skupa i neodazivanje Bačića i Žigmanova, već i pismo kojem se predsednik HNV-a Slaven Bačić obratio organizatorima nakon skupa, a neposredno pre davanja izjava novinarima.
Predsednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić u svom je pismu obavestio organizatore debate da „pozvani sugovornici iz hrvatske zajednice (ili preciznije, onih Bunjevaca koji se osjećaju Hrvatima) neće sudjelovati u debati, prije svega jer umjesto da su na razgovor koji se tiče odnosa dvije država, uz predstavnike hrvatske zajednice, pozvani i predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj, pozvani zapravo predstavnici Bunjevaca ne-Hrvata, koji s temom međudržavnih odnosa Srbije i Hrvatske nemaju nikakve veze. Bunjevačko pitanje je prije svega stvar odnosa državnih vlasti Srbije prema istome, a bez sudjelovanja vlasti, kao ključnoga subjekta koji inducira, promovira i održava isto, debata je također više nego upitna“.
U pismu se navodi da je „bunjevačko pitanje tek jedno od niza pitanja s kojima se suočavaju predstavnici hrvatske zajednice, pri čemu su neusporedivo važnija provedba bilateralnog Sporazuma o zaštiti manjina, političko predstavljanje Hrvata, razmjerna zastupljenost u javnim i državnim službama, kompleksno pitanje obrazovanja na hrvatskom jeziku, itd“.
Predstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća smatraju da je neprimereno održavati razgovore o bunjevačkom pitanju u vreme puštanja na slobodu haškoga optuženika Šešelja i „njegovog širenja govora mržnje uz odsustvo bilo kakve reakcije vlasti, imajući na umu kalvariju koju su prošli Hrvati u Srijemu devedesetih godina“.
„I na kraju, ali ne i najmanje važno, prijeporno je i sudjelovanje u raspravi predstavnica iz zajednice Bunjevaca ne-Hrvata, od kojih se može očekivati svođenje ovoga pitanja na vulgarno politikanstvo kojem smo svakodnevno izloženi“, navodi se u pismu.
„Međutim, predstavnici hrvatske nacionalne zajednice su spremni na saradnju kada su u pitanju manjinska prava u kontekstu hrvatsko-srpskih odnosa, ali očekuju da im sagovornici budu pripadnici srpske zajednice u Hrvatskoj i eventualno predstavnici ovdašnjih vlasti. Zajednica koja se ne smatra ni Hrvatima ni Srbima ne bi trebala biti subjekt u razgovorima o hrvatsko-srpskim odnosima“, zaključio je u svom pismu predsednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić.
„Mesec ljudskih prava“ obeležava se do 23. decembra u nekoliko gradova u Srbiji i u Hrvatskoj, a projekat je deo programa prekogranične saradnje dveju država kroz IPA fond.
(Autonomija)