Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker poručio je danas, govoreći i krizi eurozone izazvane problemima sa grčkim dugom, kako EU „želi da valuta [euro] ostane zajednička i da ima još korisnika“, slikovito dodajući kako „Unija nije željela da Platon igra u drugoj ligi, niti to želi sada“.

„Ne želimo biti poprište sukoba nacionalnih interesa, no ne možemo ni razmišljati samo o individualnim interesima. Evropa može da funkcioniše ako budemo upravljali interesima uz poštovanje za dobrobit svih“, rekao je Juncker.

Poručio je Grcima da će, ako glasaju za kreditnu pomoć na referendumu, to biti signal Evropi i svijetu da žele Grčku u eurozoni.

Po njemu, negativan ishod referenduma bio bi negativna poruka Evropi.

Tvrdi i kako „u EU nijedna demokratija ne vrijedi više od druge, jer svaka demokratija ima glas, svaki narod vrijedi jednako i svi su građani EU i državljani EU“.

„Tu nema pobjednika, niti poraženih i posebno sam tužan jer je EU pretrpjela veliki udarac. Neslaganja su previše dramatizovana i zato nije bilo moguće postići sporazum. Naročito je tu patila Grčka“, ocijenio je Juncker.

Naveo je i kako nema nove prijedloge za rješenje grčke krize, nego su „oni već na stolu“.

„Grčka vlada se već složila sa tim prijedlogom i pozdravila ga, iako je trebalo da veoma intenzivno pregovaramo u okvirima institucija. Ipak, fiskalna konsolidacija znači držanje kontrole nad javnim finansijama, uz istovremeno pojačavanje mogućnosti za privredni rast i više radnih mjesta. Mnoge zemlje članice imaju čak i više fiskalne ciljeve, uprkos nižem nivou duga. Nije bilo spomena o smanjenju plata u tom paketu, to nikad, ali nikada nije bilo na stolu“, rekao je Juncker.

Službenih reakcija grčkih vlasti nema, javlja Al Jazeerina reporterka Ivana Brkić Tomljenović, jer „grčki premijer i suradnici bruse detalje i pokušavaju smisliti što dalje“.

Berza i banke zatvorene

Prethodno je potvrđeno kako će grčka berza biti zatvorena do 7. jula, saopćila je danas atinska berza. Prethodno je saopćeno da će banke u Grčkoj biti zatvorene do 6. jula, a da će povlačenje sredstava iz bankomata biti ograničeno.

Bankomati nisu radili u ponedjeljak ujutro, no radit će poslijepodne. Dnevno će građani na bankomatima moći podići najviše 60 eura, kazao je čelnik Vlade.

Al Jazeerina Ivana Brkić Tomljenović javlja iz Atine kako su od podneva bankomati pojedinih banaka počeli raditi. Za strance ograničenja nema, nego stranim karticama mogu podizati novac.

„Za večernje sate najavljeni su i prosvjedi, koje organizira vladajuća Syriza kako bi građane pozvala da izađu na referendum“, javlja Brkić Tomljenović.

Nove mjere Vlade, uvedene kako bi se spriječio odliv novca iz uzdrmanog grčkog bankarskog sistema, nalažu da plaćanje putem debitnih i kreditnih kartica, kao i online transakcije budu dozvoljene unutar Grčke, ali će plaćanja i transferi na račune u inostranstvu biti zabranjeni.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i vicekancelar ove države Sigmar Gabriel će danas održati konferenciju za štampu na kojoj će razgovarati o dužničkoj krizi u Grčkoj.

Nakon toga će se održati sastanak njemačke kancelarke sa liderima svih stranaka u Njemačkoj.

Tsipras krivi EU i ECB

Premijer Grčke Alexis Tsipras u nedjelju je objavio da se banke u ponedjeljak neće otvoriti i za to okrivio evropske partnere i Evropsku centralnu banku.

EU i ECB natjerali su ga na taj potez, rekao je Tsipras i dodao da ne odustaje od referenduma zakazanog za iduću nedjelju.

„Odbijanje zahtjeva Grčke vlade da joj nakratko produže trajanje programa, čin je bez presedana po evropskim standardima i dovodi u pitanje pravo suverenog naroda na odlučivanje“, rekao je Tsipras u televizijskom obraćanju naciji.

„Zbog te je odluke ECB danas morao ograničiti sredstva dostupna grčkim bankama i prisilio je centralnu grčku banku da predloži zatvaranje banaka i ograničavanje iznosa koji se smiju podignuti“.

Dodao je da je novi zahtjev za produžetak aktuelnog programa pomoći koji istječe 30. juna poslao čelnicima eurozone, ECB-a, Evropskoj komisiji, Evropskom parlamentu i Vijeću Europske unije.

„Čekam njihov hitan odgovor na temeljni demokratski zahtjev“, rekao je i dodao da bi udovoljenje tom zahtjevu moglo ECB potaknuti da ponovno osigura likvidnost.

„Jedno je sigurno: odbijanje kratkog produženja te pokušaj da se poništi demokratska procedura duboko su uvredljivi i sramotni za evropsku demokratsku tradiciju“, rekao je grčki premijer.

Strane banke

Isplate penzija bit će izuzete, a bit će dozvoljeno i podizanje novca na bankomatima s karticama koje su izdale strane banke.

Sve ostale transakcije neće biti dopuštene, dok će poseban odbor moći odobriti bankovne transakcije koje smatra potrebnim za zaštitu javnih ili društvenih interesa, uključujući zdravstvene troškove ili uvoz farmaceutskih proizvoda.

Bankama koje se neće pridržavati novih mjera prijeti kazna od 10 posto iznosa svake transakcije kojom se naruše kontrolne mjere.

Nakon što su propali pregovori između Grčke i kreditora, Vlada je najavila raspisivanje referenduma 5. jula na kojem bi građani odlučili hoće li prihvatiti uvjete koje eurozona postavlja.

Međutim, toj članici prijeti bankrot 30. juna, kada joj na naplatu stiže kredit Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) od 1,6 milijardi eura, za koji Atina nema novca.

U strahu od uvođenja kapitalne kontrole, Grci su tokom vikenda reagirali povlačenjem gotovine iz banaka, što je bio samo pojačani nastavak navale na banke.

Zbog spekulacija o mogućem uvođenju kapitalne kontrole, Grci su u posljednje dvije sedmice izvukli milijarde eura sa svojih bankovnih računa.

Procjenjuje se da se posljednjih sedmica dnevno iz banaka povlačilo gotovo milijardu eura, dok je taj iznos prije bio između 200 i 300 miliona.

Uprkos riziku od kolapsa banaka, Evropska centralna banka (ECB) izvijestila je u nedjelju da neće povećati nivo hitnih pozajmica Grčkoj, što je dodatni pritisak na grčke banke koje su posljednjih nekoliko sedmica preživljavale upravo zahvaljujući postepenom povećanju finansijskih sredstava ECB-a.

(Al Jazeera)