Amnesty International pozvao je svijet da poduzme smislenu akciju protiv krvavog gušenja protesta
U nasilnom gušenju iranskih protesta zbog smrti mlade pritvorene žene umrlo je 35 ljudi, prema novim službenim brojkama.
Bijesni demonstranti izašli su na ulice velikih iranskih gradova, uključujući glavni grad Teheran, osmu večer zaredom od smrti 22-godišnje Mahse Amini.
Kurdkinja je umrla nakon što je provela tri dana u komi nakon što ju je uhapsila iranska policija za moral jer je “neprikladno” nosila hidžab, piše AFP, a prenosi Hina.
“Broj ljudi koji su poginuli u nedavnim nemirima u zemlji popeo se (sa 17) na 35”, objavili su državni mediji.
Protesti su održani diljem Islamske republike u petak. Nemira je bilo u Teheranu i drugim većim gradovima, uključujući Tabrizu, pokazuju video snimke na internetu.
Na nekim se snimkama može vidjeti kako snage sigurnosti pucaju na nenaoružane demonstrante u sjeverozapadnim gradovima Piranshahru, Mahabadu i Urmiji.
U videu koji je podijelila nevladina organizacija Iran Human Rights sa sjedištem u Oslu, snimljen je uniformirani pripadnik snaga sigurnosti kako iz jurišne puške AK-47 puca na demonstrante na bulevaru Ferdowsi u Teheranu.
Sigurnosne snage provele su val hapšenja aktivista i novinara, uključujući Niloufar Hamedi iz reformističkih novina Shargh koja je izvijestila o smrti Mahse Amini.
Ugašen internet
Grupa Hengaw za prava Kurda sa sjedištem u Norveškoj, objavila je da su demonstranti “preuzeli kontrolu” nad dijelovima grada Oshnavieha u pokrajini Zapadni Azerbejdžan.
Na fotografijama demonstranti slobodno hodaju s podignutim rukama, ali grupa Hengaw upozorila je da bi to moglo biti “privremeno” i izrazila bojazan od novog gušenja protesta.
Amnesty International upozorio je kasno u petak na “rizik od daljnjeg krvoprolića usred namjernog gašenja interneta”.
Londonska grupa za ljudska prava navela je da dokazi, koje je prikupila iz 20 gradova diljem Irana, ukazuju na “zastrašujući obrazac iranskih snaga sigurnosti koje namjerno i nezakonito pucaju bojevim streljivom na prosvjednike”.
Amnesty u saopćenju navodi da su snage sigurnosti samo u srijedu navečer ustrijelile najmanje 19 ljudi, među njima najmanje troje djece.
Hiljade ljudi marširalo je Teheranom u petak kako bi odali počast snagama sigurnosti koje pokušavaju ugušiti protuvladine proteste koje su mediji opisali kao “urotničke”.
Protesti podrške snagama sigurnosti održani su u nekoliko iranskih gradova – Ahvazu, Isfahanu, Qomu i Tabrizu, između ostalih.
Amini je umrla nakon što ju je uhapsila iranska moralna policija, jedinica odgovorna za provođenje strogih pravila odijevanja žena u Islamskoj republici.
Aktivisti tvrde da je dobila udarac u glavu u pritvoru, ali to nisu potvrdile iranske vlasti koje su otvorile istragu.
Iranke su spalile svoje marame i simbolično odrezale kosu u znak prostesta protiv strogih pravila odijevanja, što je odjeknulo na demonstracijama solidarnosti od New Yorka do Istanbula, Brisela do Santiaga.
Amini nije pretučena, tvrdi iranski ministar
Iranski ministar unutarnjih poslova Ahmad Vahidi inzistirao je u petak navečer da Amini nije pretučena.
“Zaprimljeni su izvještaji nadzornih organa, saslušani su svjedoci, pregledane su video snimke, prikupljena su vještačenja i utvrđeno je da nije bilo premlaćivanja”, rekao je Vahidi.
Ministar je rekao da Iran istražuje uzrok smrti mlade žene i dodao je da “moramo pričekati konačno mišljenje medicinskog istražitelja, za što treba vremena”.
Amnesty International odbacio je iransku istragu i pozvao svijet da poduzme “smislenu akciju” protiv krvavog gušenja protesta.
“Države članice UN-a moraju ići dalje od besmislenih izjava, čuti vapaje za pravdom žrtava i branitelja ljudskih prava u Iranu te hitno uspostaviti neovisni UN-ov istražni mehanizam”, rekla je Heba Morayef, direktorica za Bliski istok i Sjevernu Afriku.
Iran je strogo ograničio korištenje interneta kako bi spriječio okupljanje demonstranata i onemogućio da fotografije s protesta dopru do vanjskog svijeta.
Sjedinjene Američke Države objavile su u petak da ublažavaju izvozna ograničenja Iranu kako bi se omogućile internetske usluge.
Nove mjere “omogućit će suprotstavljanje naporima iranske vlade da nadzire i cenzurira svoje građane”, rekao je američki državni sekratar Antony Blinken.
(Al Jazeera, foto: Beta/AP)