Skip to main content

Mladi iz Srbije devedesete godine 20. veka vide kao izrazito negativne, prepoznaju ih kao kontinuitet sa današnjicom

Građani 22. apr 2025.
2 min čitanja

"Ističu da osećaju posledice devedesetih, pre svega u pogledu tenzija i podela u regionu"

Mladi iz Srbije starosti između 18 i 30 godina vide devedesete godine 20. veka u izraženo negativnom svetlu i opisuju ih kao vreme koje je bilo “loše, stresno, burno i komplikovano”, pokazalo je istraživanje koje su sproveli Muzej devedesetih i Institut za filozofiju i društvenu teoriju iz Beograda.

“Devedesete ih asociraju na ratove i konflikte, ekonomsku krizu, kriminal i opšte društveno propadanje”, navodi se u rezultatima istraživanja pod nazivom “Percepcija devedesetih kod mladih u Srbiji”.

Mladi u istraživanju ističu da je njihovo znanje o tom periodu nedovoljno i da su im najmanje jasni sukobi i ratovi.

“Najviše su o devedesetima slušali od roditelja i starijih generacija, dok su najmanje o njima učili o školi. Posebno je upadljiv nalaz da, nezavisno od informisanosti, mladi ističu da ih devedesete zbunjuju, prepoznaju da postoje suprotstavljene verzije istorije i da je vrlo teško, ako ne i nemoguće, doći do potpune istine”, piše u rezultatima istraživanja.

Bivši predsednik Srbije Slobodan Milošević je “svojevrsno oličenje” devedesetih za veliki broj mladih, pokazalo je istraživanje, a jedan ispitanika to vreme povezuje i sa otporom i protestima.

“Istraživanje pokazuje da devedesete za mlade nisu samo istorija, već i jasan kontinuitet sa današnjicom: ističu da, sa jedne strane, osećaju posledice devedesetih, pre svega u pogledu tenzija i podela u regionu, ali i kada je reč o etničkim identitetima i njihovim ulogama u prethodnim sukobima, a sa druge, nose pozitivna iskustva u odnosima sa pripadnicima drugih etničkih grupa na ličnom planu”, navodi se.

Mladi odbacuju nacionalizam u ekstremnim formama, ali ga istovremeno doživljavaju kao nešto što je vrlo emocionalno obojeno i ukorenjeno u porodici i detinjstvu.

“Privrženost religiji, ali i crkvi, doživljava se kao vrlo snažna i nesporna”, pokazalo je istraživanje “Percepcija devedesetih kod mladih u Srbiji”.

Istraživanje je bilo kombinacija kvalitativnih i kvantitativnih metoda, a sprovođenjem dve diskusije u fokus grupama u Novom Sadu i Beogradu, kao i anketnim istraživanjem, ispitane su veze između percepcija prošlosti i aktuelnih društvenih stavova, na uzorku od 1.393 učesnika.

Muzej devedesetih je inicijativa Kulturnog centra Grad iz Beograda pokrenuta sa idejom sakupljanja i čuvanja od zaborava izvora i svedočanstva o poslednjoj deceniji 20. veka na prostoru nekadašnje jugoslovenske države.

Izložbu “Lavirint devedesetih”, koja je deo projekta i koja je do sada bila postavljena u Beogradu i u Sarajevu, autorski potpisuju Dejan Ubović, Dubravka Stojanović i Igor Štiks.

Organizovanje izložbe su podržali National Endowment for Democracy i regionalni projekat Podrška EU izgradnji poverenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija (EU) i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

(Autonomija, naslovna fotografija „Pištolji i silikoni“, autor: Bojan Kovačević)