„Politički sistemi i demokratske institucije u najvećem su riziku od zloupotrebe ove alatke. Ovo viđenje definisao bih na neke kraće staze. Ako se pitate zašto demokratija, pa zato što vještačka inteligencija unosti u sistem informacija koncept skalabilnosti. Dakle, da sam ja neko ko vodi organizaciju koja za cilj ima da širi dezinformacije, ja putem vještačke inteligencije mogu da napravim bota za društvene mreže u roku od jednog dana, da ga multiplikujem na hiljade, pa čak i milione – a to je samo pitanje resursa. Štaviše, mi i sada svjedočimo da su individue u stanju da sami pokrenu tzv. farme botova na bazi vještačke inteligencije. Onda zamislite što jedna prosječna obavještajna služba sa svojim sredstvima može da uradi.“

Antena M pokrenula je serijal specijalnog izdanja Drugačije radio veze u okviru kojeg će biti obrađivan širok spektar tema, a emisiju uređuje i vodi Mia Zeković.

Serijal se sastoji iz pet epizoda, a gost prve emisije bio je dr Mihailo Backović, stručnjak iz oblasti vještačke inteligencije (AI) i saradnik u kompaniji B12 Consulting u Briselu, koji je govorio o prednostima, ali i nuspojavama ove moćne alatke savremenog doba.

Demokratija na udaru?

Backović je, objašnjavajući koliko moćnim pomoćnim sredstvom čovječanstvo sada raspolaže, rekao da je najteže naći balans između savjesnog korištenja i zloupotrebe.

„Postoje čisti i jasni benefiti, ali, takođe, postoje i rizici. U tom smislu, vještačka inteligencija nije mnogo drugačija od nuklearne energije pa, na kraju krajeva, ni od kuhinjskog noža. Nož možete iskoristiti za produktivne svrhe, ali takođe, kuhinjski nož može da se iskoristi da se neko opljačka ili da neko nekoga ubije. Ipak, ovo je kompleksno pitanje, međutim jasno je da su ljudi svjesni i benefita i rizika. Potreban nam je jasan sistem prije svega rizika, onda benefita, ali zatim i mehanizama regulative. Tako bismo osigurali da se vještačka inteligencija koristi najproduktivnije“, ističe sagovornik Antene M.

Backović ističe da je, ipak, najzabrinutiji za uticaj vještačke inteligencije na demokratiju.

„Politički sistemi i demokratske institucije u najvećem su riziku od zloupotrebe ove alatke. Ovo viđenje definisao bih na neke kraće staze. Ako se pitate zašto demokratija, pa zato što vještačka inteligencija unosti u sistem informacija koncept skalabilnosti. Dakle, da sam ja neko ko vodi organizaciju koja za cilj ima da širi dezinformacije, ja putem vještačke inteligencije mogu da napravim bota za društvene mreže u roku od jednog dana, da ga multiplikujem na hiljade, pa čak i milione – a to je samo pitanje resursa. Štaviše, mi i sada svjedočimo da su individue u stanju da sami pokrenu tzv. farme botova na bazi vještačke inteligencije. Onda zamislite što jedna prosječna obavještajna služba sa svojim sredstvima može da uradi“, ukazuje on.

Backović, ipak, upozorava da zabrinjava što nemamo i dalje odgovor na ovu pojavu, podsjećajući da nas u 2024. čekaju izbori u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskoj uniji, za koje predviđa da će ovo sredstvo, upravo na predstavljeni način, biti itekako korišteno.

Govoreći o tome da li će vještačka inteligencija u novinarstvu biti dobra alternativa za one koji su se opredijelili za ovu profesiju, Backović ukazuje da je za sada, a vjeruje da će tako i ostati, vještačka inteligencija dobro pomoćno sredstvo, koje ne može zamijeniti srž novinarstva, odnosno istraživanje i analizu.

„Ukoliko se tako opredijelite da ste novinar kojeg zanima prekucavanje video priloga, reportaža, intervjua i sl. onda možemo reći da ste po principima Vještačke inteligencije zamjenjivi. Međutim, ukoliko ste istraživač i neko ko analizira trenutne situacije, prati dešavanja iz oblasti sfere interesovanja, onda vam ona samo može pomoći“, kaže Backović.

Obrazovanje – nazadovanje ili prosperitet uz AI?

Backović ističe da su, osvrćući se na školstvo danas, a pogotovo u zemljama Zapadnog Balkana, kreatori nastavnih programa i čitav sistem obrazovanja upućeni najviše na memorisanje činjenica, a ne na logičko i kritičko razmišljanje. Podsjeća da i dalje učenici, odnosno studenti, imaju obavezu da memorišu podatke lako dostupne na internetu samo jednim klikom.

Naš sagovornik skreće pažnju i na to da smo kao društvo previše upućeni na negativne strane ovog korisnog pomoćnog sredstva, od kojih ne vidimo one koje nam zaista na dugoročnom planu mogu pružiti mnogo više.

„Uz pomoć softverskih rješenja koje pruža vještačka inteligencija, u mogućnosti smo da kreiramo nastavni program za svakog učenika individualno, jer već jednom je potrebno da shvatimo da ne uči svaka osoba na identičan način. To olakšava predavačima da, ako imaju pravu viziju o ovom sredstvu, poboljšaju kvalitet obrazovanja eksponencijalno“, stava je Backović.

Kada ćemo doživjeti regulatorne mehanizme?

Vještačka inteligencija je globalno dobra stvar za čovječanstvo, ali je potrebno usporiti njen razvoj, jer brine kako će je svjetski sistemi ispratiti, objašnjava Backović.

„To je kao da odjednom nuklearno oružje/energija postanu dostupni baš svakom čovjeku. Zato, potrebno je neko vrijeme da shvatimo šta sve ovo znači. Mi to vrijeme nemamo i zato bi najkorisniji mehanizam regulacije bio kada bi razvoj usporio. Ipak, to se ne dešava, jer, iako postoje apeli, ja sam potpisnik upravo takve jedne peticije, nakon takvih ukaza svjedočimo samo još većoj brzini razvoja. Prema tome, i dalje smo u neznanju čemu ćemo sve svjedočiti u budućnosti. Ostaje da pomno pratimo, a ja sam ipak jako ubijeđen u potencijal vještačke energije kao korisnog sredstva današnjice“, zaključuje gost DRV.

(Antena M)