U Makedoniji je počela akcija jednokratnog otpisivanja dugova najsiromašnijih građana, čime obitelji koje imaju godišnje prihode do 1.700 eura u centrima za socijalni rad mogu zatražiti da im se krediti i računi oproste.
Rok za prijavu je mjesec dana, počevši od danas, nakon čega će posebno povjerenstvo razmatrati pristigle zahtjeve.
Zbog činjenice da se žele osloboditi kredita, neplaćenih računa za struju, grijanja i TV pretplate, mnogi su se građani već prvog dana za podnošenje zahtjeva okupili u velikom broju u Centru za socijalni rad u Skoplju.
Dragi Stojčevski ne radi već nekoliko godina, jer se zatvorila tvornica za legure, u kojoj je radio zajedno sa sinom, zbog čega su ostali bez posla. U međuvremenu je uzeo kredit od 5.000 eura koji traži da mu se oprosti.
„Uzeo sam dva kredita kad smo pravili svadbu za sina. Planirao sam otići raditi u Njemačku, ali mi nisu dali vizu. I sada smo i ja, i sin na Zavodu za zapošljavanje“, žali se Stojčevski.
Nezaposlena Arzija Abaz sa bolesnom kćerkom živi od 50 eura pomoći države, a ima zaostali dug za struju od 1.500 eura. I ona se nada otpisu dugova.
„Nemamo novca da platimo stare dugove, koji su nam se nakupili, pa neka nam država pomogne“, predlaže Abaz.
Godišnji prihodi manji od 1.700 eura
Država će jednokratno otpisati dugove građanima koji žive od socijalne pomoći, nezaposlenima, onima koji su izloženi socijalnom riziku zbog smrti partnera ili teške bolesti, uz uvjet da obitelj ne smije imati ukupne godišnje prihode veće od 1.700 eura.
Prema procjenama makedonske vlade, svakom petnaestom odraslom građaninu u Makedoniji tako će biti oprošteni dugovi.
„Vlasti najavljuju da će postupkom otpisa dugova biti obuhvaćeno između 50 i 100.000 najsiromašnijih građana. Procedura koja počinje trebala bi da bude završena početkom novembra“, javlja reporterka Al Jazeere Milka Smilevska.
Banke će građanima oprostiti kredite za koje, kad su ih uzimali, nisu imali obavezu osigurati hipoteku.
„Prema prvim procjenama, dug iznosi oko 370.000 eura na karticama, transakcijskim računima i potrošačkim kreditima. Od toga, 90 posto iznosa koji ćemo otpisati ide na teret banke, a za 10 posto iznosa dobit ćemo porezni kredit od države“, objašnjava Donka Markovska iz NLB Tutunske banke.
To na konkretnom primjeru znači da će kod otpisa duga od 100 eura, ukupno 90 eura pasti na teret banke, a za 10 eura banka će platiti manje poreza državi.
Ne znaju se finansijski efekti
Na početku akcije ministar financija Zoran Stavrevski ne zna koliko će manje novca od poreza biti u proračunu.
„U idućih 30-40 dana, kad dobijemo sve podatke, znat ćemo i točno koliko je ukupno potraživanje za otpis dugova. Kompenzaciju će država napraviti preko oslobađanja banaka i komunalnih poduzeća od plaćanja poreza u iznosu od 10 posto od vrijednosti dugova koje će oni otpisati najsiromašnijim građanima“, navodi Stavrevski.
Ekonomisti napominju da je država jasno kazala građanima kako se radi o jednokratnom otpisu dugova i da se to neće ponavljati ubuduće.
„Poslije objave za vrijeme izbora da će država otpisivati dugove, dobar dio banaka i komunalnih kompanija suočio se s problemom jer građani nisu plaćali račune, očekujući da će biti obuhvaćeni ovom mjerom“, upozorava ekonomist Zoran Ivanovski.
Vladajuća stranka VMRO DPMNE u predizbornoj kampanji ovog proljeća najavila je otpis dugova, a tu su mjeru pravdali financijskim problemima građana u koje su zapali zbog ekonomske krize u posljednjih nekoliko godina.
STUPS: Bestijarijum