Politička scena u Makedoniji nakon uvođenja pluralizma konitinuirano se obogaćuje novim strankama. Neke od njih formirane su kao sasvim nove stranke, a neke se formiraju nakon neuspjeha da djeluju kao frakcije i medijskog izražavanja nezadovoljstva unutar postojećih političkih stranaka.
Ova jesen će biti vrlo vruća na političkom polju, pogotovo na albanskoj političkoj sceni u Makedoniji. Unatoč činjenici da postoje brojne albanske stranke, ovih dana je u tijeku proces formiranja dva nova politička subjekta. Prvi je potpuno novi subjekt, koji ima specifičan naziv Besa, kao jedan od identitetskih kodova Albanaca, a drugi je Pokret za reformu DPA, koji je izveden iz oporbene Demokratske partije Albanaca. U najavi, osim ove dvije nove političke stranke, najavljuje se i reaktivacija prve stranke Albanaca u Makedoniji, Stranke demokratskog prosperiteta (PDP) i Nacionalne demokratske prerodbe.
Afrim Gashi, jedan od lidera političkog pokreta Besa, kaže da novi pokret izvire iz novog sustava vrijednosti i stremi ka genezi novog koncepta, koja je proizvod nove generacije ljudi u politici.
„Početna ideja je bila proizvesti novo političko mišljenje u kojem su moral, znanje i rad visoko cijenjeni, a protiv korupcije i neznanje borit će se bez kompromisa. Neuspjeh albanskih stranaka bio je dodatni poticaj za ulazak u ovaj težak proces“, rekao je Gashi.
Vođa Pokreta za reformu DPA Ziadin Sela poveo je inicijativu za unutarnje reforme, a njenog lidera Menduha Thacija kritizirao je za nedostatak unutarstranačke demokracije, braneći stavove da svaki član ima pravo na glas za rukovodne organe stranki.
„Ušao sam u ovaj poduhvat, ne da bih postao lider političke stranke već da bih otvorio debatu i da bismo vidjeli gdje smo i što treba učiniti da bi iz procesa izašli kao pobjednici. Želimo ujediniti albansku nacionalnu jezgru, a to je DPA“, kaže Sela.
Politička trgovina
Dok pokret Besa ima cilj ugroziti položaj albanske stranke na vlasti, prema Gashijevom mišljenju, ona će nastojati ostvariti svoje ciljeve te se na taj način ova stranka neće brinuti o stavovima drugih.
„Mi smo vrlo zainteresirani za poziciju koju ćemo imati, a o usporedbama s drugim subjektima ne mislimo trošiti dodatnu energiju. Vjerujemo da se samo oni koji ne znaju put, ciljeve i svoju viziju bave agendama drugih subjekata. Prirodno je da se u areni u kojoj se natječemo moramo susresti licem u lice s drugim subjektima, ali to sučeljavanje želimo ostvariti bez personalizacije politike, pa ćemo se stoga baviti samo politikom koju ovi subjekti kreiraju“, kaže Gashi.
S druge strane, Sela ističe da su u ovih 20 godina albanske političke stranke politički trgovale u ime Albanaca.
„Trebamo promjenu i zajedničku koordinacija svih političkih stranaka. Jedna od promjena koju ćemo zatražiti je dvodomni parlament, službeni albanski jezik i decentralizacije vlasti u fiskalnom pogledu. Ako se to ne realizira, pozvat ćemo sve zastupnike Albance da se formira albanski parlament, kao prva institucija nove, federalne Makedonije“, rekao je Sela.
Predsjednik Saveza albanskih intelektualaca u Makedoniji Avzi Mustafa ustvrdio je da u ovim strankama nema gubitka u situaciji kada se u Makedoniji jasno osjeća nedostatak demokracije i političke rasprave, a oporba više simulira nego što je prava, pogotovo u albanskom političkom bloku.
„Pojava novih sudionika samo osvježava političko okruženje, pokreće debatu i može pomoći u kanaliziranju mnogih važnih pitanja u našem društvenom okruženju. Svakako bih želio da novi politički subjekti ponude stvarnu političku alternativu i ne budu trenutni mjehurići koji se nakon nekog vremena rasprsnu“, kaže Mustafa.
Novi entuzijazam
Analitičar Dželal Neziri redovito prati i piše o događajima na političkoj areni Albanaca u Makedoniji. Prema njegovom mišljenju, trenutno se albanski blok suočava s općom apatijom koja se manifestira kroz političku pasivnost, apstinencijom na izborima i gubitkom povjerenja u postojećim strankama.
„Većinski dio u Makedoniji nije zainteresiran da sudjeluje u političkom procesu jer su se obje stranke, DUI i DPA, nesvjesno isklizale ka poslovnom polju i izgubile političku supstancu. U očima prosječnog Albanca u ovim strankama se jedino vidi prilika za zapošljavanje u javnoj administraciji, a ne kao promotori i zaštitnici individualnih i kolektivnih interesa. Imamo ozbiljnu političku krizu kada se govori o albanskom političkom bloku. Stavljanje prioriteta na lične interese prije političkih utjecalo je da stranka VMRO-DPMNE premijera Nikole Gruevskog istroši ove stranke“, analizira Neziri.
Mustafa smatra važnim to da novi politički subjekti donese novi entuzijazam na pozornici te zato oni trebaju potvrditi da na pozornicu dolaze s novom i mladom intelektualnom energijom i s pravim kapacitetom za političku debatu u zemlji. On kaže da se trebaju prevazići neki sekundarni problemi koji u našem okruženju imaju centralno mjesto.
„Međuetnička kohezija, integracija zemlje i gospodarski razvoj su područja u kojima novopridošli subjekti moraju dokazati da imaju istrajna rješenja. Ostale teme, kao što su nazivi škola ili poneka ploča, manje su relevantne teme i služe više defokusiranju javnosti od glavnih problema u Makedoniji“, smatra Mustafa koji se nada da će novi igrači imati dobre rezultate, posebno oni koji u svojim redovima imaju mlade ljude s potencijalom.
Prema mišljenju Nezirija, apatija među Albancima slična je situaciji nakon 2001. godine kada je na scenu došla stranka DUI, koja je nastala kao alternativa PDP-a i DPA i osvojila većinu glasova Albanaca.
„Ovu apatiju pokušavaju iskoristiti nove političke inicijative. Pokret za reforme DPA svakodnevno sve više preuzima teren DPA, dok će pokret Besa biti opasnost za DUI koji je izolirana stranka u vladinim uredima i s ozbiljnim unutarnjim nemirima. U ovom razdoblju političkog sna dviju glavnih stranaka šansu vide i Nacionalna demokratska prerodba Rufija Osmanija, PDP i nekoliko manjih stranaka“, rekao je Neziri.
Parcijalizirani glasovi
On smatra će ove nove inicijative predstavljati opasnost za DUI i DPA samo ako se uspiju ujediniti u širokom oporbenom frontu koji će uključivati i druge čimbenike društvenog života kao, naprimjer, intelektualce i poznate pojedince u albanskoj javnosti, jer će dalja fragmentacija dodatno ojačati poziciju DUI-ja u vlasti.
I dok Mustafa i Neziri smatraju da je treća politička opcija potrebna Albancima, glavni urednik portala „Aktual“ Fami Bajrami je pesimista i sumnja da bi mogla izdržati duži vremenski period.
„Kao treća opcija očekivalo se da to bude NDP Rufija Osmanija, ali ova stranka je loše prošla na posljednjim izborima. Imam dojam da je prostor za treću opciju, pokraj DUI-ja i DPA, veoma tijesan. Kao ozbiljan hendikep potvrđuje se i nedostatak ozbiljne i atraktivne platforme za albanske birače“, smatra Bajrami.
On ističe da su pokušaji za treću opciju kod Albanaca rezultirali štetno na nedavnim parlamentarnim izborima time što su se njihovi glasovi parcijalizirali, a time i smanjio broj mandata Albanaca.
Kao i u albanskom bloku, u kome su do sada dominirali DUI i DPA, i u makedonskom bloku postoji identična situacija u kojoj apsolutnu dominaciju imaju VMRO-DPMNE i oporbena SDSM.
Albanci u Makedonij su, osim PDP-a, DUI-ja i DPA, imali blizu 15 političkih stranaka u posljednjih 20 godina, ali se sve partije takozvane treće opcije nisu uspjele profilirati kao alternativni subjekti koji bi konkurirali strankama DUI i DPA.
(Sefer Tahiri, Al Jazeera)