Poslije mene potop, tako bi se moglo opisati stanje medijskog krajolika u Mađarskoj otkad je na izborima održanima u travnju nakon 16 godina na vlasti smijenjena stranka Fidesz bivšeg premijera Viktora Orbána.

Mađarska je, naime, prvog kolovoza postala prva članica Evropske unije u kojoj dnevne novine više ne izlaze u tiskanom obliku, a taj povijesni događaj pritom je samo najupečatljivija manifestacija općeg medijskog rasula u zemlji. Nakon što je 88 godina postojao kao politički dnevni list, Magyar Nemzet ubuduće će se tiskati kao tjednik.

U pitanju je tradicionalno konzervativni medij koji je posljednjih 16 godina funkcionirao kao glasilo Fidesza, dok na izborima u travnju nije pobijedila stranka Tisza, također konzervativnog ali proevropski orijentiranog novog premijera Petera Magyara. Orbán je tijekom svoje vladavine ugasio dobar dio opozicijskih medija, a stranačkim kadroviranjem i autokratskim zakonima one javne stavio pod svoju kontrolu, obasipajući ih prihodima od oglasa državnih poduzeća.

Magyar je pak u kampanji obećao osloboditi institucije koje je Fidesz premrežio svojim ljudima, pa po preuzimanju vlasti krenuo u temeljitu čistku uslijed čega se većina režimskih medija preko noći našla u egzistencijalnoj krizi. Početkom srpnja nakon 153 godine postojanja prestao je izlaziti i posljednji neovisni dnevni list Népszava, čiji vlasnik Tamás Leisztinger, 18. najbogatiji Mađar, sada traži novog vlasnika.

Unatoč opozicijskoj reputaciji ni Népszava, naime, nije bila financijski neovisna od države, dok je tiskanje i distribuciju vršila kompanija Mediaworks, konzervativni koncern blizak Fideszu među čijim je izdanjima i Magyar Nemzet.

Mediaworks je krajem svibnja zbog nakupljenih dugova otkazao ugovor s Népszavom, a u komentaru objavljenom uoči gašenja novinar Népszave István Földesi uzroke gašenja lista locirao je i u drastičnom padu broja pretplatnika, općoj propasti tiskanih medija, te seljenju prihoda od oglašavanja u online platforme.

Ágnes Urbán, medijska analitičarka u budimpeštanskoj organizaciji Mertek Media Monitor, za portal Balkan Insight kaže kako je “ovakav razvoj događaja evidentno bez presedana u Evropskoj uniji”.

No ona smatra i da je to smjer kojim se kreće cijela industrija te da će u idućih desetak godina tiskane političke novine opstati samo u velikim evropskim zemljama, dok se manja tržišta već sada jedva nose s konkurencijom online izdavaštva. “Mađarska je još jednom pionirka, dijelom i zbog toga što je Orbánova vlada zarobila većinu medijskog tržišta”, dodaje Urban.

Režimski su mediji uslijed gubitka vjerodostojnosti izgubili čitatelje. S druge strane, neki neovisni mediji u vrijeme Fideszove vladavine uspjeli su opstati kao online platforme zahvaljujući pretplatama i financijskoj pomoći EU-a. Premijer Magyar također je suspendirao i program vijesti javnog servisa MTVA, koji bi ponovno trebao biti pokrenut 20. kolovoza.

Vlada je nakon izbora imenovala privremenu upravu, a povjerenica za tranziciju Judit Grósz agenciji AFP rekla je da je program ugašen “zbog ozbiljnih i dugotrajnih problema s profesionalnim standardima”.

No nakon što je nedavno za urednika vijesti imenovana osoba koja je ranije radila u režimskim medijima, pa nakon intervencije Magyara smijenjena, Reporteri bez granica upozorili su da premijer ne bi trebao sudjelovati u kadroviranju te da će pokazatelj uspješnosti reforme biti ako se “javni servis usuditi kritizirati Magyarovu vladu”.

Tena Erceg (Portal Novosti, foto: Pixabay)