Nekoliko hiljada ljudi okupilo se pred Ministarstvom ekonomije u Budimpešti, kako bi proslavili odluku premijer Viktora Orbana da odustane od uvođenja poreza na internet.
Nakon nešto više od sat vremena, razišli su se bez protestnih šetnji gradom.
Organizatori skupa su poručili da će opet izaći na ulicu ako Vlada napravi novi model internetskog poreza.
Orban je odustao od plana uvođenja poreza na internet u njegovom sadašnjem obliku, nakon protesta hiljada ljudi širom zemlje, i obećao je provesti „nacionalne konsultacije“ u januaru.
Protesti su „onemogućili“ uvođenje poreza, rekao je Orban za državni radio.
„Porez na internet ne može se uvesti u sadašnjem obliku… Ništa se ne može uvesti u ovim okolnostima“, kazao je.
Konzervativna Orbanova Vlada željela je uvesti porez na preuzimanje podataka sa interneta u visini od 150 forinti (oko jednog eura) za gigabajt.
Evropska komisija oštro je kritizirala taj prijedlog, a njegovi protivnici su rekli da se njime žele ograničiti temeljne slobode.
Plan o uvođenju poreza na internet izazvao je najveće proteste protiv Vlade otkad se Orban vratio na vlast 2010. godine.
Vlada će iduće godine početi „nacionalne konsultacije“ o tome treba li uvesti porez na internet, rekao je premijer, dodajući da će konsultacije „dugo trajati“.
Okretanje Istoku
Mađarska ove godine obilježava 10. godišnjicu ulaska u Evropsku uniju. No, u posljednje vrijeme, tamošnje vlasti okreću se Istoku.
Prije svega Rusiji, što Budimpešti zamjera Brisel, ali i Washington, izvijestio je reporter Al Jazeere Boris Gagić.
Duže vremena iz Brisela stižu kritike zvaničnoj Budimpešti zbog Zakona o centralnoj banci ili medijima – sada i zbog poreza na internet.
Ako Brisel želi reći Budimpešti kako voditi zemlju, treba se početi razmišljati o izlasku iz Unije, što će se, ipak, teško desiti, odjeknula je izjava iz vladajuće partije Fides.
Za političke analitičare to je dovoljno upozoravajuće.
Politički analitičar Attila Juhasz je kazao: „U zadnje vrijeme odnosi između EU-a i mađarske Vlade su loši i puni tenzija. Ne vjerujem da će Mađarska napustiti Uniju.
Puno smo ekonomski integrirani. Plašim se odgovora iz Brisela, napustite Uniju ako vam nije dobro“.
Nezadovoljstvo Unije
Uniji se ne sviđa ni takozvano mađarsko istočno otvaranje. Premije Viktor Orban novac za ekonomske projekte ili investicije tražio je od Moskve i Pekinga.
Briselu je još teže pala njegova izjava da je uvođenjem sankcija Rusiji zbog Ukrajine, Unija pucala sebi u nogu.
Poznavaoci prilika kažu da je to stara Orbanova smišljena retorika.
„Orban se pokušava igrati sa svojim istočnim vezama. Posebno sa Rusijom, iako ne želi biti blizak saradnik Putina. Time želi napraviti manevar da ne ispunjava zahtjeve Evropske unije na polju ekonomije ili ljudskih prava“, kazao je Istvan Hegedus iz nevladine organizacije Evropsko-mađarsko društvo.
Sve više u Mađarskoj se čuje zahtjev vladajućim odlučiti se da li je budućnost zemlje Unija ili Moskva.
„Nisu samo u Briselu nezadovoljni posljednjim političkim porukama Viktora Orbana. Jasan signal stigao je i iz zvaničnog Washingtona“, izvijestio je Gagić.
Zabranjen je ulazak za šestero mađarskih zvaničnika, koji nisu imenovani u Sjedinjene Države.
Novinari koji se bave ovom temom znaju zašto.
Novinar Tamas Bodoky je kazao: „Zviždač iz Mađarske poreske uprave tvrdio je da je nekoliko vodećih ljudi te uprave možda korumpirano. Imao je puno dokumenata za te tvrdnje. Mađarske novine bile su pune članaka kako se čine mahinacije sa prikupljanjem PDV-a. Ali ništa se nije desilo, poput smjena u upravi. No, neki ljudi iz te institucije, nagađa se, sada su na crnoj američkoj listi.“
Deset godina nakon punopravnog članstva u Uniji, Mađarska je napravila politički krug. Opet se raspravlja o tome gdje je budućnost zemlje, Istok ili Zapad.
 
(Al Jazeera)