Sveobuhvatni sporazum Srbije i Kosova ne bi samo povećao regionalnu stabilnost, već bi otvorio izglede dvije zemlje na članstvo u Evropske unije, prenio je u utorak poruku zvaničnog Berlina ministar vanjskih poslova Nemačke Heiko Maas.

Otvarajući konferenciju ministara vanjskih poslova učesnica Berlinskog procesa, koji se, u okviru predsjedavanja Njemačke, održava u formi videoskupa, rekao je da Berlin podržava bezuslovno napore visokog predstavnika EU-a Josepa Borrella i specijalnog predstavnika EU-a Miroslava Lajčaka u realizaciji tog zadatka.

“Svi narodi u Evropi imaju historijski teret, ali historija ne smije biti prepreka u stvaranju zajedničke budućnosti“, naglasio je Maas.

Istakao je da se proces proširenja mora ponovo pokrenuti.

Odgovornost i obećanja Evropske unije

“Budućnost svih šest država Zapadnog Balkana je u EU. Njemačka se i dalje potpuno zalaže za taj cilj“, istakao je šef njemačke dilomatije i dodao da, kada države regije pokazuju rezultate, i EU mora uraditi svoj dio.

“Kada oni daju svoj, moramo i mi svoj [dio], to mora ubuduće biti naš pristup proširenju EU-a“, naglasio je Maas.

Ukazao je da države regije trebaju jačati vladavinu prava, boriti se protiv korupcije i organiziranog kriminala, raditi na zaštiti slobode medija i stvarati prostor u kojem se demokratija može razvijati.

“Takve reforme će doprinijeti privlačenju većih stranih investicija, stvoriti perspektive za mlade ljude i zaustaviti odliv kvalificirane radne snage iz regije“, objasnio je.

Maas je kazao da, na drugoj strani, EU mora stajati iza svojih obećanja.

Primjer Sjeverne Makedonije i Albanije

S tim u vezi je pomenuo Sjevernu Makedoniju i Albaniju, navodeći da su te zemlje ostvarile održivi napredak u reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, a Skoplje je postiglo s Grčkom historijski sporazum.

“Zbog toga bi pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom sada trebali početi“, poručio je.

Maas je kazao da je poznato da unutrašnja politika može ograničiti prostor vanjskoj politici, kao i da su škakljiva pitanja prošlosti i identiteta.

Dodaje da takva bilateralna pitanja ne bi trebala sprečavati cjelokupan pristupni proces.

Također je kazao da bi Unija trebala konačno ispuniti svoj dio po pitanju vizne liberalizacije s Kosovom.

Genocid, masovna ubistva, etničko čišćenje

Govoreći o Bosni i Hercegovini, rekao je da se, više od 25 godina poslije Dejstonskog sporazuma, vidi zabrinjavajući zastoj i agresivna retorika, a osvrnuo se na današnje izricanje presude bivšem komandantu Vojske Republike Srpske, generalu Ratku Mladiću.

“To suđenje nas podsjeća na stravične ratove 1990-tih, s genocidom, masovnim ubistvima i etničkim čišćenjima. Ta stravična sjećanja trebala bi da nas voditi ka zaključku da je budućnost Zapadnog Balkana u miru i demokratiji“, naglasio je on.

Maas je istakao da je evropska mapa puta za Bosnu i Hercegovinu jasna – 14 ključnih prioriteta Evropske komisije.

Prema njegovim riječima, od ključnog značaja ostaje visoki predstavnik međunarodne zajednice.

“Zbog toga sam Christianu Schmidtu i podržavaocima njegovog imenovanja veoma zahvalan. On će pomoći da se Bosna i Hercegovina vrati na međunarodni dnevni red“, uvjeren je Maas.

Ukazao je i na značajnu ulogu civilnog društva u podsticanju pomirenja i dijaloga.

Apelirao je na učesnike da se založe da Samit Berlinskog procesa u julu bude uspješan u korist građana regije.

Izbor puta je na regiji

S tim u vezi je kazao da bi posebno sporazum o slobodi putovanja s ličnim kartama podstakao trgovinu i putnični saobraćaj, kao i da bi zajednički “vizni prostor“ te priznanje akademskog i profesionalnih diploma olakšalo život građanima.

“Pandemija je pokazala da najveći broj izazova s kojima se suočavamo ne staju na granici jedne države. Prosperitetni i mirni Zapadni Balkan i države u regiji koje pružaju jedne drugima ruku saradnje, uz pragmatizam i hrabrost, s realnim pogledom i ambicijama“, istakao je Maas, dodajući da je izbor puta na regiji, a da će Njemačka pružiti podršku.

(AJB/Agencije, foto: Wikimedia)