Međunarodna zajednica ne može ignorirati korake koje su poduzeli član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik iz reda srpskog naroda i njegovi istomišljenici posljednjih mjeseci, kaže njemačka državna tajnica zadužena za Evropu Anna Luehrmann.

U razgovoru za Al Jazeeru ističe kako Evropska unija treba izreći sankcije za sve pojedince koji prijete suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, ali da za to nema dogovora članica Unije.

Također je istakla kako se zvanični Berlin nada da će Brisel uskoro početi pregovore sa Skopljem i Tiranom oko pridruženja Sjeverne Makedonije i Albanije Uniji, što bi, po njenom mišljenju, bio pozitivan signal za sve one snage u regiji koje se zalažu za reforme i evropski put Zapadnog Balkana.

Da li će Njemačka (i Evropska unija) pratiti primjer Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država i sankcionirati bosanskohercegovačke političare koji djeluju protiv države?

– Jako smo zabrinuti zbog stalne i neprekidne secesionističke politike bh. entiteta Republika Srpska. Ovo je razoran put. Međunarodna zajednica ne može ignorirati korake koje su poduzeli Milorad Dodik i ostali posljednjih mjeseci. Stoga pozdravljamo sankcije koje su nametnuli Velika Britanija i SAD.

Kao što smo ranije isticali, smatramo kako EU treba izreći sankcije za sve pojedince koji prijete suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. Na žalost, do sada nije bilo konsenzusa na ovu temu među državama članicama.

Uprkos tome, mi ne sjedimo besposleni: Vlada Njemačke je odlučila suspendirati četiri infrastrukturna projekta u Republici Srpskoj u ukupnoj vrijednosti 105 miliona eura. I EU također zadržava finansiranje velikih infrastrukturnih projekata.

Kako vidite šanse i prilike za Bosnu i Hercegovinu, ali i ostatak Zapadnog Balkana za brže pristupanje Uniji? Po Vama, kako regija može riješiti svoje probleme sa etnonacionalistima i separatistima?

– Evropska unija stoji iza svoje deklaracije o evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, a što je ponovo potvrđeno zaključkom Vijeća iz decembra 2021. godine.

Isto važi i za Njemačku: regija (Balkan op.a.) je jasan prioritet za našu Vladu, naša podrška evropskom putu svih šest zapadnobalkanskih država je također jasno navedena u sporazumu naše koalicije. Iz tog razloga je njemačka Vlada imenovala Manuela Sarrazina kao specijalnog zastupnika za države Zapadnog Balkana.

Prvo, nadamo se da ćemo uskoro vidjeti početak pregovora o pridruženju sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. To bi poslalo jasan signal cijelog regiji za koji se nadamo da će ohrabriti ostale da udvostruče svoje napore na reformama.

Sam proces pridruženja je zasnovan na uvjetima. Kako bi on napredovao države same moraju ispunjavati neophodne uvjete. Stoga mi jako ohrabrujemo sve političke aktere u regiji da pokažu neophodnu političku volju i nastave sa reformama u interesu svojih građana. Lideri moraju prestati sa instrumentaliziranjem etnonacionalističkih narativa iz vlastitih interesa i početi raditi svoj posao.

Kakvo je stajalište Berlina, da li će pokušati pomoći Bosni i Hercegovini i Balkanu da dobiju ubrzani postupak pristupanja EU-u?

– Njemačka, zajedno sa Unijom, podržava bh. put ka članstvu u Evropskoj uniji. To je također istakla ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock tokom njene nedavne posjete Sarajevu.

Da bi došlo do napretka, mora postojati bliska politička i tehnička saradnja na raznim nivoima. Evropska unija pruža značajnu i oveću pretpristupnu pomoć (IPA). Mi smo spremni pomoći na bilo koji način koji možemo.

Istovremeno, kako sam ranije spomenula, neizbježno je provođenje reformi koje su neophodne za pridruženje EU. Čim Bosna i Hercegovina počne napredovati na 14 ključnih prioriteta, a koje je Evropska komisija identificirala kao preduvjet za otvaranje pregovora o pridruženju, sam put ka EU će biti brži.

Možete li komentirati istupe i miješanje regionalnih lidera u bh. politiku, sa posebnim osvrtom na istupe hrvatskih i srbijanskih čelnika kao što su Zoran Milanović i Aleksandar Vučić?

– Prihvatanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine je apsolutno ključno za sve aktere u široj regiji. Susjedne države posebno mogu i trebaju igrati konstruktivnu ulogu u bh. putu ka reformama. Želimo ohrabriti utjecajne ličnosti da se fokusiraju na zajedničkim naporima za reforme u ovoj državi, a ne na jednostrane inicijative koje vode unazad.

Drugačije rečeno, očekujem da predsjednik Vučić iskoristi svoj utjecaj na Republiku Srpsku i spriječi secesionističke politike. Očekujemo, naravno, i od Hrvatske, države koja je zajedno sa nama u EU i bliskog partnera u mnogim područjima, da podrži održavanje izbora u Bosni i Hercegovini koji su planirani za oktobar.

Kako tumačite rad i (ne)priznavanje visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta? Da li očekujete neke njegove strožije poteze nakon odluka i stavova iz Republike Srpske poslije njegove posljednje odluke?

– Visoki predstavnik Schmidt radi jako važan posao u Bosni i Hercegovini. On nastavlja voditi ključnu i aktivnu ulogu u provođenju civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ured visokog predstavnika (OHR) je važan stabilizacijski faktor u državi. Krajnje je vrijeme da predstavnici Republike Srpske počnu sarađivati sa njim i raditi na pravim izazovima.

U skladu sa pravilima, visoki predstavnik je imenovan jasnom većinom u relevantnom Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira (PIC). Nema nikakvih pravnih uporišta za dovođenje njegove legitimnosti u pitanje. Oni koji tako rade imaju druge motive, a to je prvo i najvažnije da se riješe OHR-a kao institucije koja im stoji na putu za provođenje jednostranih sececionističkih politika.

Podržavamo odluku visokog predstavnika da iskoristi Bonske ovlasti i suspendira Zakon o državnoj imovini koji je izglasala Narodna skupština Republike Srpske dok Ustavni sud ne iznese svoje mišljenje. Ovaj zakon je jasno protiv Ustava i on je napad na cjelovitost države. Pozivamo čelnike Republike Srpske da potraže rješenje za ovaj problem za pregovaračkim stolom zajedno sa relevantnim stranama iz Bosne i Hercegovine.

Koliko je balkanska kriza, po Vašem mišljenju, povezana sa ruskom agresijom na Ukrajinu?

– Ruska agresija na Ukrajinu donijela je posljedice za cijelu Evropu. Mi cijenimo činjenicu da su države Zapadnog Balkana podržale rezolucije UN-a kojima se osuđuje ruska agresija, kao i isključenje Rusije iz Vijeća za ljudska prava.

Pohvaljujemo odluke Albanije, Kosova, Crne Gore i Sjeverne Makedonije koje su također izrekle sankcije u skladu sa onima koje je izrekla Evropska unija. Sa velikom pažnjom pratimo da li će doći do mogućeg propadanja političke stabilnosti na Zapadnom Balkanu gdje ruski utjecaj može produbiti postojeće podjele. No, trenutno ne vidimo direktan utjecaj na sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini.

Za kraj, da li će Njemačka poslati dodatne vojnike u Bosnu i Hercegovinu ili regiju?

– Vlada Njemačke razmatra obnovu učešća u operaciji EUFOR Althea, odnosno jedinicama Evropske unije, koja nastavlja igrati ključnu ulogu u Bosni i Hercegovini. Tokom posjete ministrice Baerbock Sarajevu 10. marta, svi njeni sugovornici su podržali pojačavanje operacije EUFOR Althea.

Ibrahim Sofić (Al Jazeera, foto: europa.ba)