Tokom rata s Ukrajinom, Rusija je zadobila nekoliko bolnih pomorskih udara, od kojih je najznačajniji potapanje broda “Moskva”, vodećeg broda ruske flote u Crnom moru, i gubitak strateškog Zmijskog ostrva koje je dospjelo pod kontrolu ukrajinskih snaga, i to u prvim mjesecima rata koji traje od februara 2022.

Francuski magazin L’Obs objavio je da je Ukrajina, uprkos tome što je potopljena ili zaplijenjena većina njenih brodova u prvim sedmicama rata, nastavila voditi žestoku pomorsku bitku protiv Rusije kroz munjevite operacije uz pomoć raketa i dronova.

Pomorska bitka je eskalirala, posebno u Crnom moru, kada je Rusija zatvorila vrata sporazumu o dozvoli izvoza ukrajinskog žita. Napad širokih razmjera na štab ruske Crnomorske flote u Sevastopolju bio je posljednja epizoda ove bitke.

Napad se podudario sa sastankom visokih ruskih mornaričkih oficira i, prema Kijevu, doveo je do pogibije 34 oficira, ranjavanja 500 lica i potpunog uništenja ruskog štaba i “nepopravljive štete”.

Inteziviranje napada

L’Obs se osvrnuo na nekoliko operacija koje su izvele ukrajinske pomorske snage kao dokaz da se pojačavaju napadi u Crnom moru, među kojima je i noćni napad koji su ukrajinske snage izvele na krajnjem zapadu poluostrva Krim, kao i pokretanje operacije na gliserima za osvajanje strateški važnih plinskih i naftnih platformi, tzv. Bojkove kule.

Pored onoga što je navedeno u videosnimku koji je objavio Kijev, na kojem se vidi kako se elitne jedinice penju na napuštenu platformu i podižu svoju plavo-žutu zastavu, ukrajinske snage su uspjele, prema navodima Kijeva, zaplijeniti zalihe helikopterske municije, kao i radar NEVA-B, koji omogućuje praćenje kretanja brodova u Crnom moru.

Ukrajinske snage također su ispalile 10 projektila na suhe dokove brodogradilišta u Sevastopolju, čime su iz upotrebe izbačena dva “ključna” plovila ruske flote, podmornica Rostov i desantni brod Minsk, što se odmah odrazilo na ruske sposobnosti u regiji.

Uništavanje podmornice Rostov smanjuje mogućnost lansiranja krstarećih raketa “Kalibr” na Ukrajinu, a uništavanje broda “Minsk” šalje još jednu snažnu poruku Moskvi da je Ukrajina sada spremna odbiti svaki pokušaj desanta na Odesu.

Ublažavanje opsade

Jedan od glavnih motiva za ove napade je ruski raskid ugovora o žitu, nakon što je Rusija objavila da će se svaki komercijalni brod koji pokuša doći do ukrajinske luke smatrati vojnom metom.

Ovu pomorsku blokadu Ukrajina pokušava zaobići uz pomoć zapadnih obavještajnih službi i otvaranjem novog koridora kroz svoje riječne luke i duž obale dalje od ruske flote.

Ujedinjeno Kraljevstvo je objavilo da je spremno zaštititi koridor, a ured britanskog premijera Rishija Sunaka je saopćio: „Koristit ćemo naše obavještajne, nadzorne i izviđačke službe za kontrolu ruskih aktivnosti u Crnom moru“.

S druge strane, Rusija je potvrdila da je ova strategija borbe protiv opsade „provedena na zahtjev američkih i britanskih obavještajnih službi“ i u koordinaciji s njima. Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je: „Nema sumnje da je napad na Sevastopolj bio unaprijed isplaniran uz pomoć zapadnih obavještajnih služni, satelitske opreme NATO-a i izviđačkih aviona“.

U isto vrijeme, ukrajinske bespilotne letjelice i rakete korištene su za izvođenje složenih napada na rusku protivzračnu odbranu, uključujući bateriju protivzračne odbrane S-400 koja je uništena u ukrajinskoj paljbi.

Analitičar Michael Horowitz kaže: „Ukrajina ubija tri muhe jednim udarcem“, jer ovaj niz napada slabi rusku protivzračnu odbranu i otvara put za buduće ukrajinske komercijalne i vojne aktivnosti u Crnom moru.

Također, tako nameće, smatra Horowitz, de facto “zonu zabrane” na zapadnom dijelu Crnog mora, čiji je cilj ukloniti prijetnju koju predstavljaju krstareće rakete i omogućiti siguran nastavak pomorskog saobraćaja u Crnom moru.

L’Obs zaključuje da ova ukrajinska pomorska strategija, sa postepenim gađanjem neprijateljskih radarskih stanica, infrastrukture i glavnih komandnih centara, predstavlja „jednu od najefikasnijih strategija u modernoj historiji“.

(Al Jazeera, foto: Pixabay)