U prepunoj sali sarajevske Vijećnice večeras je održana promocija knjige „Grebo“ autora Bore Kontića, legendarnog novinara i urednika.
Knjigu, koja je „dokument, ali i emotivni razgovor dva prijatelja“, izdao je sarajevski Buybook, a posvećena je životu i djelu velikog bosanskohercegovačkog intelektualca, univerzitetskog profesora i aktiviste Zdravka Grebe, koji je preminuo je 2019. godine.
Pored autora, na promociji su učestvovali: Nataša Kandić, Tarik Haverić, Jasminka Gradaščević Sijerčić i Nenad Fišer. U publici je bio veliki broj poznatih građana Sarajeva, kulturnih, društvenih i javnih radnika…
„Ovo djelo je najznačajnije djelo objavljeno u BiH posljednjih 20-tak godina“, kazala je Kristina Ljevak, koja je moderirala promociju.
Bakir Hadžiomerović pozdravio je prisutne u ime J. P. „Sarajevo“.
„Hvala ti na svemu Profesore, jedan si…“, rekao je Hadžiomerović, prisjećajući se zajedničkog obilježavanja 25. novembra i majica koje je prof. Grebo izrađivao s prijateljima iz sarajevske „Fabrike“ i drugima.
„Osjećam se privilegiranim da govorim o knjizi „Grebo“… Profesor Grebo i Boro Kontić su ostavili trag u našem kulturnom prostoru“, rekao je ugledni profesor Nenad Fišer, koji je na ovaj događaj stigao iz Nizozemske.
On smatra da ne postoji kompenentniji čovjek da napiše ovo djelo od Bore Kontića.
Iz nezamislive količine materijala, istakao je promotor, Kontić je iznimnom sposobnošću uspio izvući najznačajniji dijelove javnog prisustva prof. Grebe, te nije propustio važne detalje.
Prof. Grebo nas, dodao je Fišer, uči da je „moguć je odvažniji, časniji i promišljeniji život…“
Profesorica Jasminka Gradaščević Sijerčić se u ime Pravnog fakulteta Sarajevo zahvalila Bori Kontiću što nije odustao „od pisanja i istraživanja“, te je ispisao ovo značajno djelo.
„Mnogo je razlog je da se pamti Zdravko Grebo i najmanje što možemo jeste da se govori i piše o njemu. Uticao je na generacije studenata, kao i današnjih profesora Pravnog fakulteta, koji su većinom bili njegovi studenti …Ovo je vid odavanja poštovanja profesora Grebe“, istakala je.
Citirajući dijelove knjige, prof. Gradaščević Sijerčić je podvukla da će „njegov kamen o BiH kao državi građana izniknuti kao građevina“.
„Profesora Grebo je bilo lako voljeti…“, poručila je prof. dr. Jasminka Gradaščević Sijerčić.
Na koncu, prof Gradaščević Sijerčić je podsjetila na rečenicu Arsena Dedića za koju je Profesor htio da je njegova:
„Ja sam učinio protiv sebe sve što je bilo u mojoj moći“.
Da, ova rečenica mnogo govori o onom što je bio prof. Grebo.
„Ti si pisao ovu knjigu za poseban krug čitatelja, i u tome si potpuno uspio“, reći će Tarik Haverić obraćajući se Bori Kontiću na promociji.
„Ljudi čitajte knjigu, bićete bolji ljudi…“, poručio je Haverić.
Beogradska promotorica, osnivačica Fonda za humanitarno pravo (FHP), Nataša Kandić je navela da je Grebo bio intelektualac koji je hrabro i beskompromisno govorio ono što je bilo od interesa javnosti. Pritom je uvijek zastupao važne vrijednosti.
„Meni je ova knjiga kao naslijeđe Zdravka Grebe… Kako je on jednostavno pričao, tako je i ova knjiga napisana“, rekla je Kandić, koja je godinama bila prijateljica profesora Grebe.
On je jako puno razmišljao šta poslije ratova:
„Podržavao je regionalni pristup u suočanju s prošlošću… Zalagao se za nastanak spiska svih žrtava na prostorima bivše Jugoslavije. Bio je uvjeren da je naš najveći problem etnički nacionalizam. istovremeno, bio je rijedak intelektualac i građanski aktiivista. To je bio Zdravko Grebo. Niko nije bio građanski aktivista kao on… A smatrao je sebe humanitarnim radnikom“, rekla je, uz ostalo, Kandić.
Bio je, podvukla je Kandić, odan prijatelj.
„Nisam upoznala čovjeka koji je imao više prijatelja od Zdravka Grebe“, istakla je Kandić, te zaključila:
„Da tačno je, uvijek je na kraju govorio „i“. Vjerujem da je i večeras ovdje vjerujem da bi on kazao „i“…“
Na kraju se prisutnima obratio i autor Boro Kontić.
Zahvaljujući se prisutnima, rekao je da je ovaj skup bio impresivan i da je dirnut.
Prisjetio se kako je nastala knjiga iz brda papira, više od 1.000 dokumenata koje je sažeo u „kratku biografiju“.
„Za moj pojam, čitujući šta je Profesor govorio, to je i sada aktuelno i biće i narednih 10-15 godina. Htio sam da ga vratim u javni prostor. Da bude naš pouzdan vodič…Puno je toga što je govorio i što je i sad aktuelno“, rekao je Kontić.
Podsjetio je na Profesorove opaske da je hronični nedostatak ove sredine obaveza da se javno djeluje.
Posebno je istakao važnost borbe profesora Grebe za princip građanske BiH.
„Danas evo i Šefik Džaferović kaže da građanska BiH, eto, dobro rješenje. Možete misliti…“.
Kontić je na kraju pozdravljen dugim aplauzom i ovacijama prisutnih.
O profesoru Zdravku Grebi
Dana 29. januara 2019. u Sarajevu je preminuo profesor Zdravko Grebo.
Riječ o značajnom bh. intelektualcu, profesoru, antifašisti, demokrati, čovjeku koji se borio za Sarajevo i BiH, ostavljajući ogroman utjecaj na generacije mladih.
S ponosom ističemo da je i osnivač Radiosarajevo.ba (Radio ZID) na čijem portalu čitate ovaj tekst.
Grebo je smatran ljevičarem, vječitim buntovnikom, ali s razlogom, revolucionarom, borcem za istinu i slobodu, često i na svoju štetu.
Iza sebe je ostavio dostignuća na području ljudskih prava u BiH.
Na Pravnom fakultetu predavao je više od 40 godina. Bio je član Executive Board of Bosnian Peace Corps, osnivač HCA za ex-Yu, direktor Pravnog Centra FOD BiH, direktor međunarodnog postdiplomskog kursa “Evropske studije” i osnivač Otvorenog društva Bosne i Hercegovine (Soroševa fondacija).
Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1970. godine, a postdiplomski studij i doktorat na Univerzitetu u Beogradu.
Dobitnik je Nagrade Evropskog kluba za mir i protiv rasizma i ksenofobije 1994., Ruzveltove medalje 1994. te Francuske legija časti 2003. godine.
Objavio je knjige: Marks i Kelsen, Pravnisistem SFRJ, Savremena administracija, Philosophy of Law, Loyla University, New Orleans, 1984.Savremena američka pravna teorija, Separat III programa RTS BiH 1989.Novi Ustav BiH, Theoris iuris, Sarajevo, 1993.,Elementi evropskog prava, urednik, Univerzitet u Sarajevu, 1994…
STUPS: Bestijarijum