Skip to main content

KORHEC: Novi statut APV je ustavni maksimum

Autonomija 15. сеп 2008.
3 min čitanja

Pokrajinski sekretar za upravu, propise i nacionalne manjine Tamaš Korhec
Pokrajinski sekretar za upravu, propise i nacionalne manjine Tamaš Korhec iz Saveza vojvođanskih Mađara izjavio je za naš list da su se koalicioni partneri u Pokrajini usaglasili o tome da i Pančevo bude jedno od sedišta pokrajinskih upravnih okruga, čije formirenje se predviđa novim statutom APV.
Naime, prethodno je LSV, jedna od članica vladajuće kaolicije, najavila da će uložiti amandman na predlog statuta ukoliko se među predviđenim sedištima pokrajinskih upravnih oragana ne nađe i Pančevo.
– To je prihvatljivo za nas i pretpostavljam da će i taj predlog da Pančevo bude jedno od sedišta okruga biti deo konačnog teksta – rekao je Korhec.

Inače, u radnoj verziji statuta bilo je predviđeno da se u Pokrajini formira šest pokrajinskih upravnih okruga: u Bačkoj, sa sedištima u Subotici i Somboru, u Banatu, sa sedištima u Kikindi, Vršcu i Zrenjaninu, i u Sremu, sa sedištem u Sremskoj Mitrovici.

Korhec je ukazao na to da se u javnosti mnogo spekuliše o rešenju iz radne verzije statuta o formiranju pokrajinskih upravnih okruga, te da se ti okruzi mešaju s okruzima državne uprave, iako, kako je naveo, to neme veze jedno s drugim.
– Ovde je reč o okruzima u okviru dekoncentracije pokrajinskih organa uprave i novim statutom bi se regulisalo gde bi bila sedišta tih pokrajinskih organa uprave – napomenuo je on.

Govoreći o realnim dometima novog statuta kad je reč o stepenu autonomije Vojvodine, o čemu, inače, postoje i brojne zamerke javnosti, Korhec je kazao da Ustav Srbije pokrajinskim organima vezuje ruke kad je reč o definisanju novog stauta, ali i da će u najvišem pravnom aktu Vojvodine ustavne mogućnosti biti maksimalno iskorišćene.
– Razumem svakog ko je nezadovoljan predloženim rešenjima novog statuta, ali ona moraju da se kreću u zadatim ustavnim okvirima. Želeli smo da taj ustavni okvir maksimalno iskoristimo i u tom smislu novi statut će doneti značajano proširenje pokrajinske autonomije, ne samo u odnosu na raniji Ustav već i u odnosu na omnibus-zakon. Nama je cilj da Vojvodina dobije statut koji će omogućiti jačanje međunacionalnih odnosa i multikulturalnosti, ubrzanje evropskih integarcije i omogućavanje ubrzanog privrednog razvoja i razvoja infrastrukture u Pokrajini – istakao je on.

Korhec je rekao da su u usaglašavanju radnog teksta statuta s partnerima iz DS-a svi predlozi SVM-a prihvaćeni. On je pojasnio da su se predlozi SVM-a uglavnom zasnivali na preciziranju pojedinih odredbi o nadležnostima pokrajinskih organa vlasti koje su u prvoj verziji bile definisane načelno.

Na pitanje zbog čega je pitanje pokrajinske imovine samo načelno definisano u radnoj verziji statuta, on je kazao da se tom odredbom ipak određuje imovina koja svakako treba da pripadne Pokrajini.
– Iako ta odredba ostaje načelna, pošto je potrebno da se donese i zakonska regultiva o tom pitanju, njome se ipak definiše da je imovina Pokrajine sve ono što trenutno koriste pokrajinski organi, kao i ustanove čiji je pokrajina osnivač – napomenuo je on.

Komentarišući to što je i u ovom radnom tekstu predviđeno da se zadrži odredba starog Statuta po kojoj svaka opština u Vojvodini treba da ima najmanje jednog predstavnika u pokrajinskom parlamentu – o čemu je, inače, bilo mnogo sporenja prilikom izrade pokrajinskog izbornog modela – on je kazao da su takvo rešenje tražili neki koalicioni partneri.
– Takva formulacija znači da u Vojvodini ubuduće ne bi mogao da se uvede čist proporcionalni izborni sistem – kazao je on.

Na pitanje da li novi statut ostavlja mogućnost za uvođenje garantovanih mandata za manjinske zajednice, Korhec je kazao da je način regulisanja tog pitanja prepušten pokrajinskoj izbornoj odluci.
– Statut se ne bavi direktno tim pitanjem, ali ako se želi poštovati ustavna odredba kojom se garantuje srazmerna zastupljenost nacionalnih manjina i u pokrajinskom parlamentu, onda to pitanje treba urediti pokrajinskom izbornom odlukom – kazao je on.

Kraj godine krajnji rok za novi statut APV

Korhec je ocenio da bi novi statut APV morao da dobije saglasnost Skupštine Srbije najkasnije do kraja godine. On je podsetio na to da je Ustavnim zakonom predviđen samo rok od 90 dana u kojem pokrajinski parlament taj akt treba da dostavi republičkom parlamentu. Međutim, kako je naveo, Ustavnim zakonom predviđeno je i da svi zakoni moraju biti usklađeni s novim Ustavom najkasnije do kraja 2008. godine.

– To bi bio neki rok koji bi se mogao izvući iz Ustavnog zakona i kad je reč o najvišem pravnom aktu Vojvodine. A to je rok u kojem se moraju doneti i zakoni o pitanjima od pokrajinskog značaja, kao što su pokrajinska imovina i izvorni prihodi. Ako to Skupština Srbije ne učini do kraja godine, onda bi krišila Ustav – rekao je on.

Dodao je da eventualno odlaganje tog roka ipak ne bi dovelo do blokade u funkcionisanju pokrajinske administracije, jer, kako je naveo, do donošenja novog statuta bi se primenjivao stari. Korhec je, međutim, istakao da bi kršenje Ustvanog zakona u ovom pogledu bilo štetno po vladavinu prava, ali je naveo da ipak niko drugi sem republičkog parlamenta ne može da progalasi statut APV, pa ni Ustavni sud.

(Beta)