Uvrjedljivi antisemitski grafiti i natpisi ispisani su na ulazima stambenih zgrada u Sarajevu i Tuzli u kojima žive članovi Jevrejske zajednice.

U hodniku sarajevske zgrade je napisano „Juden“ (na njemačkom „Jevreji“), a na vratima tuzlanske nacrtana je „svastika“, odnosno „kukasti križ“. Izostanak antisemitskih ispada u BiH ova zajednica uvijek je isticala kao pozitivan primjer bh. načina života i njegovanja dobrosusjedskih odnosa koje bh. Jevreji grade sa svojim sugrađanima drugih etničkih i vjerskih grupa. Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice BiH, kazao je da su Jevreji „neprijatno iznenađeni“ ovom pojavom.

Finci: Jevreji u BiH to nisu zaslužili

„U najmanju ruku, nismo to očekivali. Jednostavno, ne mislimo da je ovaj incident povezan s bilo kojim događajem u BiH, Evropi ili svijetu, nego da je to incident koji je neki pojedinac napravio ne razmišljajući mnogo o tome šta čini i kakvo zlo nanosi ne samo svom gradu, nego i cijeloj državi BiH“, kazao je Finci za Radio Slobodna Evropa. Finci smatra da „BiH ima dovoljno problema i bez antisemitskih grafita i to nam stvarno nije trebalo“ te da „Jevrejska zajednica u BiH svojim činjenjem tako nešto zaslužila“.

„Nažalost, budala ima svugdje u svijetu, a ovo je dokaz da takvih ima i u BiH“, kazao je Finci. Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH je naglasio da je ovaj, kako je kazao, incident naišao na osudu svih faktora u BiH napomenuvši da su Jevrejsku zajednicu posjetili i članovi Gradskog vijeća i gradonačelnik Grada Sarajeva Abdulah Skaka i ponudili pomoć.

„Međutim, nije nam potrebna pomoć, dovoljna je osuda ovakvog jednog suludog akta koji je ničim izazvan pokvario čuveni imidž BiH kao zemlje dugogodišnje tolerancije, u kojoj ljudi vjekovima žive zajedno voleći svoje, a poštujući tuđe“, zaključio je Finci.

​Skaka: Sarajevo je primjer Evropi

Abdulah Skaka, gradonačelnik Sarajeva i član Glavnog odbora Stranke demokratske akcije, smatra, kao i Finci, da „građanke i građani Sarajeva stoljećima njeguju različitosti kultura i da tako nešto ne može naći podobno tlo u Sarajevu“. Po njemu, „ovo se ne može nazvati sporadičnim slučajem jer je riječ o činu koji se desio i u Sarajevu i u Tuzli u bliskom vremenskom periodu“.

„Mi svima u regiji i u čitavoj Evropi možemo biti primjer suživota. Mi u Sarajevu ne živimo jedni pored drugih, već jedni s drugima. Nadležne organe pozivam da pronađu počinioce i primjereno ih kazne“, kazao je Skaka za Radio Slobodna Evropa. Sarajevski gradonačelnik je dodao i da imaju dobre odnose sa svim vjerskim zajednicama te da je odmah posjetio Jevrejsku zajednicu ne samo zbog ovog slučaja već i zbog projekata te zajednice koje Grad Sarajevo finansira iz svog budžeta.

Imamović: Bez antifašizma nema ni BiH

Jasmin Imamović, dugogodišnji gradonačelnik Tuzle i član Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, kazao je da ne može tvrditi da su ovi grafiti namjerno ispisani u Sarajevu, koji se diči time da je „evropski Jerusalem“, te u Tuzli koja se ponosi time da je sačuvala svoju multietničnost i multikulturalnost te proslavljala antifašističke praznike i u vrijeme posljednjeg rata i agresije.

„Uvijek će neko da pokuša da ugrozi ovo što imamo u Tuzli. Nigdje nije više njegovana tradicija antifašizma kao u Tuzli. U BiH se antifašizam predstavlja kao boljševizam. Revidira se historija. Zašto se ne obnovi partizanski spomenik u Mostaru? Zašto se ne obnove Vraca iznad Sarajeva? To mora biti državna politika jer je ova država priznata u avnojevskim, dakle, antifašističkim granicama. Bez antifašizma nema države BiH. Ne mogu se davati imena ulicama po osobama za koje je i sumnja da je bio simpatizer Hitlera, Pavelića ili Draže Mihailovića. Kog bilo kakav fašistički ili nacistički simbol nacrta ili izgovori rečenicu taj ugrožava BiH i sve njene građane“, kazao je Imamović za Radio Slobodna Evropa.

Imamović je naglasio da antifašisti u BiH moraju biti agilniji i da se ne može samo reagirati kad se pojavi neki grafit. Kao dodatni problem istaknuo je nacionaliste na vlasti i pokušaje da se u historiji 20. stoljeća „nesporno osuđeni fašizam rehabilituje“.

„U našim školskim programima, našim dokumentarnim filmovima, u svakoj prilici se mora stvarati kolektivno stanje svijesti iz kojeg neće ‘iskočiti’ neko u uraditi to što se dogodilo. Mi smo u ratu, od 1993. godine kad je ukinuta zabrana javnog okupljanja, nastavili obilježavati 25. novembar 1943. (Dan državnosti BiH i ZAVNOBiH) i 2. oktobar 1943. (Dan oslobođenja Tuzle, op.a.), 9. maj koji je i dan Evrope, 27. jul 1941. (Dan ustanka naroda BiH, op.a.) i to je i danas tako. Sačuvali smo sve ulice antifašista i narodnih heroja. Nema mirenja antifašista i fašista“, kazao tuzlanski gradonačelnik za Radio Slobodna Evropa.

Tužilaštva čekaju policijske izvještaje

Izudin Šarić, glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Tuzlansko kantona (TK), kazao je da su prvo dobili prijavu da su u ulici Ismeta Mujezinovića u Tuzli ispisani grafiti uvredljivog sadržaja te napravili zabilješku i obavijestili kantonalno tužilaštvo.

„Međutim, u međuvremenu se pojavio grafit u naselju Stupine u Tuzli. To niko nije ni bio prijavio, ali je policija postupila po službenoj dužnosti. Jutros, 23. jula su kolege izašle na teren i napravile su zabilješku i o tome će biti obaviješten tužilac“, kazao je Šarić za Radio Slobodna Evropa.

Iz Tužilaštva TK su kazali da još uvijek nisu uključeni u istragu. Admir Arnautović, glasnogovornik Tužilaštva TK, kazao je da još uvijek čekaju izvještaj iz policije.

„Ako ima krivičnog djela, to je ‘izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti’. Kad se utvrdi identitet počinioca ili počinilaca, to policija obrađuje, onda nama u narednim fazama podnosi izvještaj. Nama takav izvještaj još nije došao. Kako sam vidio iz medija, niko nije ni obavijestio tuzlansku policiju i nadam se da je do sad obaviještena“, kazao je Arnautović za Radio Slobodna Evropa.

Suvada Kuldija, glasnogovornica MUP-a Kantona Sarajevo, pojasnila je za Radio Slobodna Evropa da su policijski službenici izašli na teren i sačinili službenu zabilješku i obavijestili tužioca.

„Naši policijski službenici rade na ovom slučaju“, dodala je Kuldija.

I iz Tužilaštva Kantona Sarajevo kazali su za Radio Slobodna Evropa da policija još uvijek provodi istragu.

Jevreji su se u velikom broju naselili u BiH u 15. stoljeću, koja je tad bila u sastavu Osmanskog Carstva, a nakon progona iz Španije. U Sarajevu su prije Drugog svjetskog rata činili oko 16 posto stanovništva, ali veliki broj ih je stradao tokom holokausta. Jedan broj napustio je BiH i tokom 1990-ih. Danas u BiH živi oko 1.000 Jevreja, uglavnom u Sarajevu, Tuzli, Banjaluci i Mostaru.

(Predrag Zvijerac, Slobodna Evropa / Foto: Midhat Poturović)