"U Kijevu je službovao kao politički savjetnik do 2014. i za svoj rad dobio je nagradu James Clament Dan"
Gabriela Eskobara na mjestu zamjenika pomoćnika sekretara SAD za zapadni Balkan zamijenio je Alexander „Sasha“ Kasanof, diplomata koji je godinama sprovodio američku politiku slabljenja ruskog uticaja u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza.
Nagrađivan je za zasluge tokom Majdanske revolucije i rata u Ukrajini, a prema dostupnim podacima, Kasanof je i sam potomak poljskih emigranata koji su bježeći od ruske okupacije pobjegli iz Varšave u Ameriku.
U zvaničnoj biografiji novog emisara za zapadni Balkan navedeno je da je Kasanof zamjenik pomoćnika državnog sekretara za zapadni Balkan, kao i za štampu i javnu diplomatiju u Birou za evropske i evroazijske poslove.
Prethodno je služio kao izvršni pomoćnik bivšeg podsekretara za politička pitanja Victorie Nuland i vršilac dužnosti podsekretara za politička pitanja Johna Baasa.
„Sašini zadaci u Vašingtonu uključuju i pozicije: direktora Kancelarije za globalnu politiku i programe u Birou za međunarodne narkotike i poslove sprovođenja zakona, zamjenika direktora osoblja Izvršnog sekretarijata, direktora Kancelarije za istočnoevropske poslove i zamjenika direktora Kancelarije za pitanja Kavkaza i regionalne sukobe“, navodi se u njegovoj biografiji na sajtu State Departmenta.
Karijeru diplomate, prema dostupnim podacima, Kasanof je započeo u Dablinu u Irskoj, odakle je upućen u Ašhabat u Turkmenistanu. U jednom biltenu američke diplomatije iz 2001. za svoje konzularne dužnosti rekao je da nikada nisu rutinske ili predvidljive i da često zahtijevaju promišljeno i pažljivo prosuđivanje.
Kasanof je 2009. proveo u Čileu, a u dokumentima sa Wikileaksa spominje se kao viši ekonomski savjetnik u ambasadi SAD. Prema jednoj depeši koja je „procurjela“, učestvovao je i u provjeri čileanskih kandidata za specijaliziranu obuku za upravljanje rizicima.
Najinteresantniji je, svakako, njegov boravak u Ukrajini. U Kijevu je službovao kao politički savjetnik do 2014. i za svoj rad tokom Majdanske revolucije i ruske invazije na Ukrajinu dobio je nagradu James Clament Dan.
Njegove aktivnosti u Ukrajini dospjele su i u udarnim vijestima u SAD nakon izbijanja afere „Rusijagejt“, odnosno skandala zbog navodnog ruskog miješanja u izbore u Sjedinjenim Državama 2016. godine.
Dok je službovao u ambasadi SAD u Kijevu Kasanof je održavao bliske kontakte sa ukrajinskim biznismenom Konstantinom Kalimnikom, saradnikom američkog lobiste i republikanca Pola Manaforta, koji je predsjedavao Trumpovom predsjedničkom kampanjom 2016. Manafort je lobirao i u ime brojnih stranih lidera među kojima je i bivši predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič, a afera je izbila kada je 2020. u izvještaju Senata tokom Nacionalne konvencije Demokratske stranke objavljeno da je njegov prijatelj Kalimnik zapravo bio ruski obavještajac.
Ove tvrdnje nikada nisu dokazane, a sam Kasanof je, kada ga je saslušavao FBI, Kalimnika opisao kao jednog od pouzdanijih izvora informacija američke ambasade.
„Pružio je informacije o unutrašnjem funkcioniranju Janukovičeve administracije“, rekao je Kasanof FBI-u.
Kasanof je, inače, završio Nacionalni ratni koledž, školu za napredne međunarodne studije Džons Hopkins i Hamilton koledž. Govori francuski, italijanski, ruski i španski jezik.
Po svemu sudeći, krenuo je stopama svog oca, američkog marinca koji je karijeru nastavio kao službenik inostranih poslova u State Departmentu i služio je u inostranstvu u raznim američkim ambasadama.
Interesantan je podatak da je Aleksandrov djed rođen u Varšavi i da je kao dijete početkom prošlog vijeka emigrirao u SAD u vreme dok je Poljska bila ruska provincija i predmet intenzivne „rusifikacije“. U Americi je postao suvlasnik jednog lanca restorana, ali se 1957. preselio u Sankt Peterburg u Rusiji. U Njujork se vratio pred sam raspad SSSR-a. Bio je mason i član Američke legije, grupe ratnih veterana.
(politicki.ba/foto: Pixabay)