Povjesničar Hrvoje Klasić gostovao je u Newsroomu u kojem je komenitirao aktualne vijesti vezane uz povijest.

“Zabrinuti smo otkad su počela preimenovanja ulica prije 30 godina. Sad vidimo da su mnogi od tih kojima su se dala imena ulica bili suradnici ustaškog režima, a što se tiče Matice Hrvatske rekao bih samo poslovicu: ‘Ne laje pas radi sela’. Tu se radi o Filipu Lukasu, čovjeku koji je za vrijeme NDH bio na čelu Matice Hrvatske. On je bio kontroverzna ličnost, dobio je smrtnu presudu, iako je ona revizijom ukinuta, i dalje stoji da je bio pristaša Nezavisne Države Hrvatske, a također je imao brojne antisemitske izjave”, rekao je povjesničar Hrvoje Klasić.

Navodi da svi oni koji se bore protiv totalizarizama u Hrvatskoj, 95 posto vremena se zapravo bore protiv lijevog totalitarizma, a onda tu i tamo spomenu i 5 posto desnog totalitarizma.

“Mislim da Matica Hrvatska nije bila pod kontrolom nego je samostalno podupirala određene stvari. Matica Hrvatska je institucija koja je od nemjerljivog značaja za hrvatsku kulturu, ali to ne znači da od 19. stoljeća nije imala i značani nizu propusta”, rekao je Klasić te je dodao: “Trebalo bi se ograditi od djela Filipa Lukasa ili bar osuditi neke postupke. Meni je posve pogrešno Crkvu nazivati Stepinčevom crkvom. Crkva u Hrvatskoj je postojala i prije njega. Dolazimo do onog iz devedesetih godina – da je svaki hrvatski nacionalizam bolji od jugoslavenskog”.

“Mile Budak pokazuje kukavičluk hrvatskih nacionalista”

“Mile Budak pokazuje kukavičluk hrvatskih nacionalista. Kad viču za dom spremni, kažu da je to stari hrvatski pozdrav, da, star je 90 godina. Mi za Budaka kažemo da je književnik, ali to što je bio doglavnik NDH-a, to ćemo zanemariti. Mnogi su kniiževnici rekli da on nije tolika književna veličina da bi se to stavili ispred toga što je radio. Oni koji zagovaraju Milu Budaka nemaju hrabrosti to reći. Napravio bih moratorij da sljedećih nekoliko godina ne dajemo imena ulicama po povijesnim ličnostima i da to prepustimo povjesničarima”, kazao je.

Povjesničar navodi da prije nego dajemo imena ulicama, treba se zapitati hoće li se time izazvati novi bunt koji više nije potreban.

Dotaknuo se i predstavljanja knjige ”Bosanska golgota četnika 1945. godine” na Hrvatskom institutu za povijest.

“U proljeće 1945. Draža Mihajlović šalje izaslanike Anti Paveliću kako bi se nastavili zajedno boriti proziv Partizana, i kako sad govoriti o četnicima kao da je na njima počinjen zločin, pa oni su do kraja nastavljali ratovati. Ta razina nasilja koja je uslijedila je rezultat i građanskog rata, Jugoslavija je i s Italijom i Njemačkom uspostavila odnose, ali s četnicima i ustašama nikada. Čudi me da se Domovinski pokret sad ogradio od Zlatka Hasanbegovića. Ovi ljudi ne samo da veličaju četništvo, nego njihovi stavovi o Domovinskom ratu bi trebali biti problematični. Da vi dovedete ljude koji pričaju o četničkoj vojsci koja priča o svojim stradanjima, a prije toga su radili masovne zločine nad Hrvatima i Bošnjacima, to je svima skandalozno osim nama”, kazao je.

Klasić za kraj kaže: “Da sam ja napravio takav skup, branitelji bi došli s plinskim bocama pred fakultet. Sad se neće dogoditi ništa. Neće Karolina Vidović Krišto postaviti pitanje kao kad je postavila u vezi moje serije. Neće se to dogoditi jer je desnici sve dopušteno. Hasanbegović je rekao da Hrvatska još nije spremna na širinu, ali zašto predavanje o veličanju četnika? Ne mislim da se svi u Hrvatskom institutu za povijest slažu s ovim postupcima. Od devedesetih je antikomunizam zajednički nazivnik. Antikomunizam je očito jači od nacionalizama”, zaključio je.

“Zato se mogu naći za istim stolom. Nije mi jasno kako mogu jedni koji negiraju hrvatske ustaške zločine i drugi koji negiraju četničke zločine, pri čemu su počinjeni prema srpskom, odnosno hrvatskom narodu, kako oni mogu naći zajednički nazivnik, ali očito je antikomunizam dovoljan”, zaključio je Klasić.

(N1 Hrvatska, Foto: Autonomija)