Izvršna direktorica Fonda za humanitarni pravo Nataša Kandić izjavila je danas da kod pojedinih političara u regionu postoji otpor prema utvrđivanju činjenica o dešavanjima u ratovima devedesetih godina prošlog veka.

„Oni su spremni da daju deklarativnu podršku osnivanju REKOM-a, ali ne i za konkretne korake, jer smatraju da im činjenice mogu otežati ostanak na vlasti i dalju manipulaciju žrtvama“, kazala je Kandićeva na predavanju u Novom Sadu.

Vise od 1.800 nevladinih organizacija i pojedinaca iz regiona iniciralo je fomiranje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o žrtvama ratova iz devedesetih godina.

Nataša Kandić je kazala da REKOM mora biti međudržavna komisija, jer su i ratovi imali regionalni karakter.

„Zadatak REKOM-a je da utvrdi činjenice, da žrtvama da ime i prezime i prostor za javno svedočenje preživelih, a da potom da sačini izveštaj, koji će biti polazna osnova za otvaranje široke javne rasprave o ratovima“, kazala je Kandićeva.

Prema njenim rečima, u ovom regionu nikada ranije nije bilo pokušaja da se sačine popisi žrtava, ni nakon Prvog ni nakon Drugog svetskog rata.

Najavila je da će krajem ovog meseca iz štampe izaći četiri toma „Bosanske knjige mrtvih“, u okviru koje je Istraživačko-dokumentacioni centar iz Sarajeva prikupio podatke o 96.000 žrtava rata u BiH.

Nataša Kandić je kazala da je to još jedan od dokaza da budući REKOM neće krenuti od nule, pošto su nevladine organizacije u Srbiji, Hrvatskoj, BiH i na Kosovu radile na prikupljanju podataka o žrtvama ratova.

Aktivisti Koalicije za REKOM nakon predavanja u Nezavisnom društvu novinara Vojvodine prikupljali su u centru Novog Sada potpise za podršku osnivanju REKOM-a, u okviru akcije „REKOM za budućnost mladih“.

(Autonomija)