Skip to main content

Kako do suživota između Srba i Hrvata?

Civili 22. феб 2011.
2 min čitanja

„Niko ne kaže da nema problema. Ali, niko i ne želi skrivati probleme i mislim da je to temeljna politika koja se trenutno vodi između Srbije i Hrvatske”, ocenio je ambasador Hrvatske u Beogradu Željko Kuprešak, govoreći o ukupnim odnosima između dve susedne države, a povodom izlaska iz štampe Zbornika „Nacionalne manjine kao faktor stabilnosti u međunarodnim odnosima Hrvatske i Srbije”.

Taj zbornik predstavljen je u nekoliko poslednjih dana u nekoliko gradova u Srbiji. Reč je o knjizi u kojoj se nalaze tekstovi dvadesetak naučnika i istraživača iz dve zemlje, koji govore o problemima koji i danas opterećuju odnose između Hrvatske i Srbije, ali i o pozitivnim primerima.

Da ne živimo samo jedni pored drugih…

Prema rečima Dragutina Babića iz Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba, temeljni problem odnosa između Srba i Hrvata je pitanje suživota.

„Temeljni problem je još uvek reintegracija Srba-povratnika, ali i ukupno reintegracija Srba u hrvatsko društvo i u hrvatsku državu. Odnosno, temeljni problem je pitanje suživota, to jest kako da ljudi ne žive samo jedni pored drugih, nego kako da žive kao deo zajednice”, smatra Babić.

Tomislav Žigmanov iz Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata rekao je da međusobne odnose opterećuje i činjenica da se ne govori o zločinima koji su počinjeni nad Hrvatima u Vojvodini. „Postoje pozitivne geste, na simboličkom planu, poput Ovčare i Paulin Dvora, ali u tim relacijama ne postoje Hrtkovci, Kukujevci, zatim činjenica da je 20 ljudi ubijeno u Vojvodini tokom devedesetih godina, dok je 35.000 moralo – ne svojom voljom – otići iz ove pokrajine”, podseća Žigmanov.

Manjine nisu izvor sukoba

Naučnici i istraživači su se složili da se odnosi između dve zemlje i položaj nacionalnih manjina u njima popravljaju kako se države približavaju Evropskoj uniji. Oni navode da se etnički incidenti smanjuju, oni nisu isti kao pre šest-sedam godina, dok država sve više deluje kao država. „Naravno da još uvek ima slabosti ali država sve više deluje kao pravna država i zaista i reaguje kada je povređeno nečije pravo”, navodi Dragutin Babić.

Nacionalne manjine, to jest Hrvati u Srbiji i Srbi u Hrvatskoj, moraju se posmatrati kao faktor stabilnosti u odnosima između dve zemlje, a ne kao izvor nestabilnosti i mogućih sukoba, smatraju naučnici.

Zbornik „Nacionalne manjine kao faktor stabilnosti u međunarodnim odnosima Hrvatske i Srbije” izradio je Institut za migracije i narodnosti iz Zagreba, kao rezultat istoimene naučne konferencije, koja je održana u glavnom gradu Hrvatske.

(Dojče vele)