Naša budućnost je svijetla, ali pred nama je još dug put, rekao je kineski predsjednik Xi Jinping na početku svog dvosatnog govora pred više od 2.000 delegata na Nacionalnom kongresu Kineske komunističke partije koji se održava svakih pet godina i na kojem se bira vodstvo stranke.

Generalni sekretar partije Xi, koji je izabran za historijski treći predsjednički mandat, očekivano je veličao partijska postignuća otkako je došao na vlast prije jedne decenije te iznio neke generalne principe politika u narednim godinama.

Iako se na partijskom kongresu ne vode političke rasprave o pravcu zemlje, izvještaj generalnog sekretara često postavlja određeni okvir onoga što će biti prioritet kineskog vodstva u narednih pet godina. Naprimjer, u Xijevom izvještaju prije pet godina nagovijestilo se da će Kina postati proaktivnija u oblikovanju međunarodnog poretka.

Kineski lider se u govoru dotakao nekoliko tema koje se tiču vanjskopolitičkog djelovanja zemlje, kao što je pitanje Tajvana, ekonomska vizija zemlje, sigurnost zemlje te pozicija Kine u svijetu. Međutim, postoji generalno slaganje da Xi ovaj put nije rekao ništa novo, niti nešto mimo postojećih klišea i političkih slogana.

Mnogo toga što je iznio na ovom partijskom kongresu, a što se tiče vanjske politike Kine, slično je onome što je rekao prije pet godina, tako da je ponovio ključne fraze kao što je “promocija zajedničkog razvoja”, “podržavanje svjetskog mira”, “zajednička budućnost čovječanstva”.

Xi je također rekao da će Kina ostati čvrsta u provođenju nezavisne vanjske politike mira, te da Kina “nikada neće tražiti hegemoniju niti će se angažirati kako bi se širila”, što se odnosi na kineski stav nastao iz “stoljeća sramote” kada su imperijalne sile pokorile zemlju.

Analitičari smatraju da ovakav kontinuitet u Xijevom govoru ukazuje da Kina vjerovatno neće napraviti velike promjene u svojoj vanjskoj politici.

Rat u Ukrajini

Xi se ipak nije dotakao tema kao što je rat u Ukrajini, što je bilo i očekivano s obzirom na “neutralnu” poziciju Kine što se tiče ruske invazije.

Međutim, stručanjci ukazuju da je upotrijebio novu vanjskopolitičku frazu, navodeći da će Kina odlučivati o svojoj poziciji i politici što se tiče određenih pitanja u svijetu “na osnovu svojih vrijednosti”.

Kineski zvaničnici su ranije koristili tu frazu da opravdaju poziciju Pekinga u slučaju ruske invazije na Ukrajinu. To što je Xi naveo u svom izvještaju vjerovatno znači da će Kina zadržati ovu politiku neodređenosti prema ratu u Ukrajini.

Ekonomska vizija

U Xijevom govoru nije bilo neke ekonomske vizije, a umjesto toga je spominjao uobičajene fraze kao što je “zajednički prosperitet”, termin kojeg je učestalo upotrebljavao tokom ekonomskog usporavanja zemlje ove godine.

Kina je počela godinu ciljajući na ekonomski rast od “približno 5,5 posto”, što zvanično nije postignuto, prvenstveno jer je ekonomija usporena pandemijom i ratom u Ukrajini te unutrašnjim problemima.

Xi je također naglasio cilj da napravi Kinu još više nezavisnom u nekim sektorima, kao što je proizvodnja hrane.

Pitanje Tajvana

Što se tiče Tajvana, kineski lider je rekao da neće praviti kompromise u tom slučaju, naglasivši da se “rješavanje pitanja Tajvana tiče samo kineskog naroda” te da je “na kineskom narodu da odluči o tome”.

Xi je opet rekao da se zalaže za “mirnu reunifikaciju”, ali je isto tako naglasio da Kina neće obećati da će se odreći upotrebe sile.

Najveći aplauz tokom govora Xi je dobio kada je rekao da Kina ide prema “reunifikaciji i podmlađivanju kineske nacije”.

“Potpuna reunifikacija naše zemlje mora biti postignuta i bez sumnje može biti postignuta”, rekao je.

Kineski predsjednik je protekle decenije stalno govorio o “velikom podmlađivanju kineske nacije” i vraćanju pozicije Kine koja joj pripada u svijetu, za razliku od svojih prethodnika, koji su imali manje proaktivan pristup na globalnoj sceni.

Xi je ponovio svoju mantru da je sada historijska prilika za Kinu da podigne svoju poziciju i utjecaj u svijetu.

Generalno, njegov izvještaj ukazuje na to da Peking nije pristalica “međunarodnog poretka baziranog na pravilama”, što zagovara SAD, nego više “demokratizacije međunarodnih odnosa”.

‘Vanjska i unutrašnja sigurnost’

Potpuni izvještaj Xijevog govora nije još objavljen i on je puno duži od onoga što je objavio Reuters. Međutim, prema prvom izvještaju, može se vidjeti da se spominjanje “sigurnosti” povećalo za više od 60 posto u odnosu na govor iz 2017.

Cijelo jedno poglavlje u Xijevom izvještaju je posvećeno nacionalnoj sigurnosti, gdje se poziva na potpuni pristupi koji uključuje i “vanjsku i unutrašnju sigurnost”.

Također, Peking se neće samo baviti svojom nego “zajedničkom sigurnošću”, gdje vjerovatno misli na Globalnu sigurnosnu inicijativu koju je pokrenuo ranije ove godine, što bi mogao postati novi vanjskopolitički okvir u Indo-Pacifiku, gdje se Kina geopolitički sukobljava sa SAD-om.

Xi je također pozvao na dalja ulaganja u vojsku, odnosno Naradnu oslobodilačku armiju.

Dominacija Xija

Kineski predsjednik je također nabrojao ideologije kojima Kina ostaje posvećena, kao što su marksizam-lenjinizam, učenje Mao Ce-tunga, teorija Deng Xiaopinga, a naravno dodao je i svoj doprinos tome – socijalizam sa kineskim karakteristikama za novo doba.

Tokom govora je dobijao duge aplauze, a kako primjećuje Foreign Policy, televizijska kamera je također naglašavala njegovu dominaciju, budući da su u kadru uvijek pojavljivala dva ili tri člana Politbiroa, dok je Xi uvijek sniman sam.

Kongres se možda najbolje opisuje u članku ovog magazina, gdje se navodi da je “stranka zasnovana na romantizmu revolucije pretvorila svoj jezik u ponavljanje bez ikakve strasti”.

(Al Jazeera, foto: Pixabay)