Poslanik Bundestaga Josip Juratović, komentarišući u Drugačijoj radio vezi tvrdnje crnogorskih zvaničnika da EU nikada nije bila bliža i da će Crna Gora postati nova članica do 2028, kaže da datuma za ulazak u EU nema niti će ga biti.

Poslanik Bundestaga dodaje da aktuelna 44. Vlada može samo nagađati sa bilo kojim terminima jer ono što je bitno jeste ispunjavanje svih uslova od 35 poglavlja, od kojih je do sada, podsjeća, zatvoreno samo tri.

Ne vidim evropsku supstancu u Evropi sad

Sagovornik Antene M smatra da nas čeka još puno posla.

„Zadnje tri Vlade nisu ni pomaka napravile naprijed oko zatvaranja poglavlja, a i bez zatvaranja poglavlja moramo gledati da li će se Evropa uopšte htjeti proširiti. Mi, posmatrajući situaciju kakva je na Balkanu, s kojim političkim strukturama imamo posla i šta dovodimo iz Balkana u EU, rezonujemo – nama je dosta jedan Orban i ne trebamo još pet drugih. Sve nam govori na to i što se tiče ove crnogorske vlade. Ja njoj želim puno uspjeha, ali do sada nijesam vidio niti jedan rezultat nego, štaviše, vidim više konfuzije nego rezultata“, otvoren je Juratović.

Iako pojedini komesari iz Brisela, po navodima crnogorskih zvaničnika, govore da politika 44. Vlade vodi Crnu Goru u EU, Juratović koji je član vladajuće Socijaldemokratske partije Njemačke kaže da mu nije jasno ko u Briselu daje takve izjave i da je aktuelna politika Crne Gore “ni na nebu ni na zemlji”.

„Kada pratim politiku u Crnoj Gori imam osjećaj da tu imam posla sa dvije Crne Gore i ne znam kuda želi da ide ta Crna Gora“, poručuje Juratović i dodaje:

-Taj pokret za Evropu ili ta priča oko Crne Gore i političke strukture koja vodi u Evropu, to je samo ime bez igdje ikakvog sadržaja, do sada ne vidim nikakav sadržaj.

Koliko god se oni trudili, onaj koja se malo razumija u realnost Crne Gore, vidi se da tu nema supstance, da nema jake političke snage koja stvano zna voditi Crnu Goru i tamo gdje ona želi ići“!

Srbija, ako želi u EU, mora imati dobre odnose sa susjednim državama a ne samo sa Srbima u njima

Juratović kaže da Crna Gora ukoliko želi dobrosusjedske odnose treba da se okrene demokratskim pravilima igre. On smatra da odugovlačenje u vezi sa izjašnjavanjem u vezi Rezolucije o Srebrenici i prijema Kosova u Savjet Evrope nikome ne koristi, a posebno ne Crnoj Gori.

„Samo na taj način će osigurati svoj položaj u susjedstvu. Jer u Srbiji će se kad tad morati politika promijeniti. Srbija će kad tad shvatiti da je u slijepoj ulici, da joj svi ti dobri odnosi i obećanja na globalnoj političkoj sceni ništa ne koriste, jer nije sredila odnose sa svojim susjedima, a to mora prvo.

Srbija ima samo budućnost onda ako će imati dobrosusjedske odnose i to na državnom nivou a ne na nivou njihovih grupa ili nacionalnih manjina u različitim zemljama u susjedstvu“, mišljenja je Juratović.

Posjetu predsjednika Kine Si Đinpinga Srbiji, sagovornik Antene M ne bi stavljao na tako visok nivo kao što je uradila vlast u Srbiji jer je to, kako kaže, dio Vučićeve političke kampanje uoči lokalnih izbora u Beogradu.

Na pitanje da li je personalnim sastavom nove Vlade sa ljudima koji su na američkoj crnoj listi kao i posjeta predsjednika Kine Si Đinpinga Srbija poručila Briselu i Vašingtonu da se konačno i otvoreno okreće Moskvi i Pekingu, Juratović odgovara:

„Vučić već dugo igra igru, malo s ovim, malo s onim. Mora se jedno znati, koliko god možda Srbija bila bitna za Zapadni Balkan, na međunarodnoj sceni sve više dovodi Zapadni Balkan u situaciju nekog poligona za međunarodno prepucavanje i to je opasno prije svega za srpski narod, jer na kraju će cijenu platit sam narod. Što se tiče političke situacije i geopolitičke situacije, mora Srbija paziti da sama sebe ne blokira na put u EU. To je politika Srbije, ona se mora na to odlučiti. Ako želi ozbiljno putem EU, onda se moramo pitati koga on slijedi u EU“, smatra Juratović.

Sramim se Jasenovca, kao što bi se svaki Srbin morao sramiti Srebrenice

Govoreći o Srebrenici Juratović smatra da se u Rezoluciji UN-a Srbi i Srbija ne targetiraju kao genocidan narod odnosno država već je to, kako kaže sagovornik Antene M, izmišljotina Vučića. Kao primjer Juratović navodi da su u Njemačkoj za Holokaust osuđeni ratni zločinci kao pojedinci i da je svako negiranje tog zločina na javnom mjestu kažnjivo, dok sa druge strane, navodi, u Srbiji imamo na djelu revizionizam istorije i veličanje ratnih zločinaca.

Podjsećamo Njemačka i Ruanda su inicijatori rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici, zbog čega je pokrenuta snažna antinjemačka kampanja u Srbiji, RS ali i u dijelu crnogorske političke scene, po obrascu: „Država Hitlera i Holokausta, hoće Srbe da proglasi genocidnim narodom“.

„Sad će Srbi meni odmah nabaciti, zbog mog hrvatskog porijekla: šta hoćeš ti ustaša, misli na Jasenovac i tako dalje. Ja se kao Hrvat, sramim za to što se u Jasenovcu desilo i trebao bi se svaki Hrvat sramiti.

Ali to znači da sve činim za to da tražim prijatelje u Srbiji s kojima ćemo graditi sigurnu budućnost da se nikada ne ponovi to što je bilo u Jasenovcu.

Da li je to bio genocid u Srebrenici ili nije uopšte nije pitanje nego je pitanje da se strašan zločin desio za koji bi se svaki Srbin trebao sramiti jer je potekao iz njegovog naroda i trebao bi sve činiti da se to ne ponovi“, jasan je poslanik Bundestaga.

(Antena M/foto: Mara Babović Pobjeda)