Države nastale raspadom Socijalističke federativne republike Jugoslavije (SFRJ) u procesu tranzicije nisu uspjele zadržati, te dalje dograđivati, postignuća prethodnog sistema, a mijenjati i osuvremenjivati ono što je bilo prevaziđeno već su postale bastioni etnonacionalizma u kojem buja historijski revizionizam, kaže Jasmina Pašalić, potpredsjednica Saveza antifašista i boraca narodnooslobodilačke borbe u Bosni i Hercegovini (SABNOR BiH), za Al Jazeeru.

Tokom svoje duge akademsko-diplomatske karijere, naša sagovornica je djelovala i kao profesorica, i kao diplomatkinja, te kao ambasadorica tako da je iz prve ruke upoznata sa (anti)fašističkim kretanjima i djelovanjima, kako u Bosni i Hercegovini, tako i šire.

Sa njom smo razgovarali povodom jačanja ekstremne desnice, kako u regiji Zapadnog Balkana (gdje desničari nikada i nisu bili oslabljeni), tako i u Evropi gdje su održani brojni nacionalni i kontinentalni izbori i gdje su zapažene rezultate ostvarile stranke sa krajnje desne strane političkog spektra.

Ona kaže kako lekcije iz antifašističke borbe i djelovanja fašističkih snaga širom Evrope nisu naučene, što dokazuju nedavno održani izbori u nekolicini evropskih država, kao i oni za Evropski parlament, te da fraza „nikad više“ polako gubi smisao u svjetlu političkih zbivanja na Balkanu, u Ukrajini, Palestini…

„U pravu ste da ‘nikad više’ danas često upotrebljavaju i oni koji zapravo tako ne misle, a u poziciji su da donose odluke koje su u koliziji sa značenjem ovog slogana. Podsjećam da je ovaj slogan odjekivao Evropom tokom 20. stoljeća, a ipak su je pogodila dva svjetska rata“, ističe Pašalić.

„Primjeri su svježi i u nedavnoj historiji Bosne i Hercegovine, a svakodnevno možemo uživo pratiti tragedije Gaze i Ukrajine, uz druga žarišta u svijetu.“

Socijalni problemi Evrope

Kada je riječ o fašizmu i njegovim strahotama, navodi Pašalić, lekcija nije naučena.

„Svjedoci smo jačanja krajnje desnice u Evropi, što se pokazalo na nedavnim izborima u pojedinačnim evropskim zemljama, kao i izborima za Evropski parlament. Platforma sa koje ove snage djeluju je rasizam, ksenofobija, mržnja, a fašističkim nasiljem odriču pravo na različitost, na drugost, kreiranje i održavanje atmosfere straha.“

Kao uzrok bujanja desničarsko-fašističkih elemenata, pokreta, stranaka, ona ukazuje na brojne socijalne probleme s kojima se suočavaju mnoge države.

„Ti socijalni problemi dovode do protesta građana, što krajnja desnica vješto koristi u cilju slabljenja i rušenja demokratskog sistema u zemljama Evrope. Sretna okolnost je da snage krajnje desnice nisu odnijele prevagu (na izborima za Evropski parlament), ali sigurno je da će se atmosfera u ovoj evropskoj instituciji promijeniti. Raduje me pobjeda razuma građana na nacionalnim izborima u Velikoj Britaniji i Francuskoj“, ističe čelnica SABNOR-a BiH.

Naravno, nastavlja Pašalić, Balkan je sastavni dio Evrope – jedan broj država samo geografski, a jedan broj joj pripada i institucionalno.

„Balkanske zemlje nisu pošteđene ovih turbulentnih procesa i vrlo izraženog nacionalizma kao osnovnog polazišta krajnje desnice. Države nastale disolucijom SFRJ u procesu tranzicije nisu uspjele zadržati i dalje dograđivati postignuća prethodnog sistema, a mijenjati i osavremenjivati ono što je bilo prevaziđeno.“

„Prije svega, antifašistički karakter Bosne i Hercegovine utvrđen je dokumentima sva tri zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBIH), koji je u temeljima današnje Bosne i Hercegovine. Želim naročito istaći značaj dokumenta usvojenog na Drugom zasjedanju ZAVNOBIH 1944. godine – riječ je o Deklaraciji o pravima građana Bosne i Hercegovine, koja je prethodila brojnim međunarodnim dokumentima i poveljama o ljudskim pravima i slobodama.“

Rasadnici šovinizma i rasizma

Potpredsjednica SABNOR-a BiH kategorično tvrdi: „Nacionalistima ne odgovaraju demokratske promjene i poštivanje građanskih prava i sloboda“.

„Etnonacionalizam u regiji ima glavnu riječ. Primjera radi, u Bosni i Hercegovini i dalje postoje dvije škole pod jednim krovom koje koriste udžbenike i slijede nastavne programe susjednih zemalja – preciznije rečeno to su rasadnici šovinizma, rasizma, ksenofobije“, dodaje.

Izjednačavanje strana učesnica Drugog svjetskog rata, odnosno partizanskog pokreta sa jedne i četnika, ustaša i drugih saradnika okupatorskih snaga Balkana, uzelo je maha u svim zapadnobalkanskim državama.

„Na prostoru našeg regiona prisutan je veoma opasan proces historijskog revizionizma u kojem se rehabilituju i slave ratni zločinci, demoliraju spomenički kompleksi i spomenici. U udžbenicima se ne pominju historijski događaji koji su do sada nepobitno historijski argumentovani, a ako se i pominju tad imamo kao rezultat relativiziranje zločina protiv čovječnosti“, kaže Pašalić.

Sa druge strane, nerijetko se susrećemo da procesima promjena imena ulica, trgova, ustanova koje su ranije nosila imena pripadnika partizanskog pokreta ili zaslužnih ličnosti koje su djelovale „u ono vrijeme“, odnosno u periodu socijalističke Jugoslavije. Ovome se, između ostalog, protive kako članovi bh. SABNOR-a, tako i savezi iz Hrvatske i Srbije.

Nedavno je objavljena informacija kako je Slovenija odlučila zaštititi partizanske pjesme kao nematerijalnu nacionalnu baštinu.

„Njegovanjem kulture sjećanja na historijske ličnosti i događaje iz narodnooslobodilačkog rata, a protiv fašističke okupacije, o čemu postoji obimna historijska građa i dokumenti, SABNOR u BiH odaje najviše počasti i priznanja onima koji su nam u nasljeđe ostavili zadatak da ne zaboravimo, već da nas njihova postignuća inspirišu i podstiču na svakodnevno djelovanje na osnovama antifašizma, a protiv svih oblika fašizma. Svježe su pouke iz nedavnog odbrambeno-oslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini za još snažniji otpor neofašizmu.“

Regionalna saradnja

Sagovornicu smo direktno pitali i kako se suprotstaviti bauku neofašizma?

„Naša je obaveza da stalno promoviramo civilizacijske vrijednosti antifašizma i njihovo prihvatanje u našem društvu, a naročito ih približiti mladima. Pri tome je neophodna saradnja i djelovanje svih sastavnica bosanskohercegovačkog društva. Izvršna i zakonodavna vlast, akademska zajednica, obrazovanje svih nivoa, porodični odgoj, mediji – imaju izuzetnu važnost za sadašnju i buduće generacije“, odgovara Pašalić.

„Snažno se moramo aktivirati i djelovati u cilju dalje afirmacije civilizacijskih vrijednosti antifašizma – mir, sloboda, jednakost, ravnopravnost svih građana, zajedništvo, socijalna pravda. To je imperativ sadašnjosti radi bolje demokratske budućnosti Bosne i Hercegovine i njenih građana. Moramo biti glasni, glasniji, najglasniji ne samo u svojoj zemlji.“

Saradnja koju SABNOR BiH ima sa organizacijama istog opredjeljenja u regiji i šire sve je snažnija i kroz obilježavanje i njegovanje tekovina narodnooslobodilačke borbe, ali i u realizaciji raznih edukativnih projekata, govori sagovornica.

„Svjesni prijetnje koju nacionalizam i neofašizam predstavljaju u Evropi, na Balkanu i kod nas, SABNOR u BiH je 9. maja 2022. godine usvojio Platformu za antifašističko bh. društvo u 21. stoljeću. Dosljedno svakodnevno angažovanje na osnovama ove antifašističke platforme daje nam golemu šansu za naprijed na našem evropskom putu, jer je riječ o poštivanju osnovnih ljudskih vrijednosti, civilizacijskih normi i poštivanja međunarodnih instrumenata kojima je Bosna i Hercegovina pristupila i obavezala se na implementaciju. Vrijedi se boriti svakodnevno i u svakom domenu našeg života i društva“, ističe Pašalić na kraju razgovora.

(Al Jazeera/foto: Autonomija)