Sedam godina nakon što je Republika Srpska provela referendum o obilježavanju 9. januara kao Dana RS, čije raspisivanje i rezultate je poništio Ustavni sud Bosne i Hercegovine, vlasti tog bh. entiteta predlažu novi zakon o referendumu.

Novina u odnosu na postojeći je da će za uspješnost referenduma biti potrebna većina izašlih glasača, a ne većina upisanih glasača u birački spisak.

Nacrt zakona, koji su predložile vladajuće stranke predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) predsjednika tog entiteta Milorada Dodika, naći će se na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) koju su zakazali za 12. decembar.

U Republici Srpskoj referendum je ugrađen u entitetski ustav, zakon je donesen 2010. godine i predviđa da se, osim na nivou općine ili grada, referendum može raspisati i na nivou entiteta „o pitanjima iz nadležnosti Narodne skupštine RS“.

Rezultati nisu obvezujući, jer konačnu odluku o onome o čemu se glasalo na referendumu mora usvojiti entitetski parlament.

Iako Milorad Dodik, predsjednik RS-a, godinama najavljuje referendum o nezavisnosti tog entiteta, entitet ne može raspisati referendum o nekom državnom pitanju i referendumsko pitanje mora biti u skladu s Ustavom BiH.

„O novom referendumu niko nije razgovarao, nisam o tome čuo nikakvu najavu, nisam čuo da ga neko spominje, a ja sam za referendum i građansku inicijativu po svim mogućim pitanjima, od lokalnih do najvažnijih državnih“, kazao je Igor Žunić, predsjednik Kluba Saveza nezavisnih socijaldemokrata u Skupštini RS, za Radio Slobodna Evropa (RSE).

U birački spisak je upisano oko 1,27 miliona osoba na području Republike Srpske, prema posljednjim podacima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH).

Vlasti nemaju zvanične podatke koliko njih živi ili radi u inozemstvu, a u BiH ne postoji zakonska obveza da se neko ko ne živi u BiH mora ispisati iz biračkog spiska.

Koje su još novine u Nacrtu zakona?

Žunić kaže kako se o dopuni postojećeg zakona dugo razgovaralo, te da je sad u nacrtu novog zakona predloženo 20 članova više nego u postojećem, kojim se bolje se definiraju odgovornosti.

Navodi da su se neke neke nadležnosti koje ima entitetska izborna komisija „preklapale s nadležnostima koje imaju opštinske komisije“, što bi, kaže, novim zakonom bilo ispravljeno.

„Osnovna novost je da će za uspjeh referenduma biti potrebna većina izašlih građana“, kazao je Žunić.

Prema važećem zakonu u Republici Srpskoj, referendum na nivou entiteta bi bio važeći ako bi na izbore izašlo više od 635.000 osoba. Referendumsko pitanje bi uspjelo ako bi ‘za’ glasalo više od 317.000 ljudi.

„To je ključna izmjena, jer tako nije ni u Evropi, ni u Hrvatskoj ni u Srbiji. Nema nekih planiranih referenduma. Nemamo zakon o gatanju, pa da znamo. Ja da nešto znam, ovdje bih javno to rekao“, kazao je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS i lider Ujedinjene Srpske koja je dio vladajuće koalicije 1. decembra, nakon stavljanja nacrta zakona na dnevni red.

Iako Stevandić, kao jedan od predlagača zakona, kaže kako će zakon u RS-u biti „usklađen s hrvatskim zakonom koji je europski“, on će ipak biti usklađeniji s važećim zakonom u Srbiji.

Prema Zakonu o referendumu u Hrvatskoj, uvjet da se smatra uspjelim je da na referendum izađe „većina od ukupnog broja građana upisanih u birački popis“.

U Srbiji taj minimum izlaznosti nije zakonski propisan te se samo navodi da je je referendum uspio „ako je glasala većina izašlih građana na teritoriji za koju je referendum raspisan“.

Istovremeno, Nebojša Vukanović, lider opozicijske stranke Za pravdu i red, za Radio Slobodna Evropa (RSE) smatra suprotno.

„Milorad Dodik je svjestan da nema podršku većine naroda i opstaje na vlasti zahvaljujući prisili, korupciji i izbornim zloupotrebama.

U stvarnosti, ni na jedan referendum koji oni organizuju i koji bi bojkotovala opozicija nema šanse da bi oni mogli izvesti 50 posto ljudi. Zato i mijenjaju zakon“, kazao je Nebojša Vukanović.

Vukota Govedarica, predsjednik opozicijskog kluba Srpske demokratske stranke (SDS) u NSRS, za RSE je kazao da će sačekati sjednicu da bi čuo obrazloženje zašto novi zakon o referendumu.

„Ne vidim da tu nešto treba mijenjati, jer postojeći zakon je vrlo jasan. Šta to novi zakon može proizvesti više nego postojeći“, kazao je Govedarica za RSE.

Mirsad Duratović, zastupnik opozicijske Socijaldemokratske partije BiH u NSRS, smatra da bi izmjenama zakona trebalo propisati minimum izlaznosti.

„Mislim da bi trebala biti potrebna većina od upisanih u birački spisak, a ne većina izašlih na referendum. Može izaći deset ljudi, šest glasati ‘za’ i riješiti sudbinu 100.000 ljudi“, kazao je Duratović za RSE.

Ko će provoditi referendum u RS-u?

Druga novina u nacrtu novog zakona o referendumu u RS-u, u odnosu na postojeći, je da će za provođenje referenduma biti nadležna entitetska izborna komisija.

Vukota Govedarica, zastupnik opozicijskog SDS-a u NSRS, smatra da bi entitetska izborna komisija trebala imati mandat za provođenje referenduma, te dodaje da je i državna Centralna izborna komisija pitanje referenduma prepustila entitetskoj izbornoj komisiji.

Govedarica problematizira dosadašnji rad izborne komisije u RS-u i navodi da je pitanja koja nisu precizirana zakonom rješavala pravilnikom.

„U Višegradu je načelnik opozvan, a Republička izborna komisija je promijenila svoj pravilnik i retroaktivno sačuvala načelnika opštine“, kazao je Govedarica za RSE.

Govedarica podsjeća na referendum iz juna 2022. godine kad je održan referendum o opozivu načelnika Mladena Đurevića iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.

Tad je za smjenu glasala većina izašlih glasača. Entitetska izborna komisija je promijenila pravilnik i glasačke listiće koji su bili poništeni upisala kao glasove protiv opoziva, a Đurević je ostao načelnik.

Izborna komisija RS-a se imenuje u Narodnoj skupštine RS-a, a zastupnik SDP-a BiH u NSRS Mirsad Duratović kaže da će ona, iako je propisana kao nezavisno tijelo čiji članovi ne smiju imati veze s političkim strankama, „uvijek biti imenovana u skladu s voljom vladajućih“

„Time bi samo referendumska procedura bila pojednostavljena, a suština bi ostala ista“, kazao je Duratović za RSE.

Iz entitetske izborne komisije podržavaju izmjene.

„Moje lično mišljenje je da je to bolje rješenje, jer imamo ljude na terenu iz opštinskih i gradskih komisija koji imaju veliko iskustvo u organizaciji izbora“, kazao je Oliver Blagojević, predsjednik Izborne komisije RS-a, za RSE.

Kako je referendum definiran u ostatku BiH?

Ustavi entiteta Republike Srpske i Federacije BiH kao i ustavi njenih deset kantona moraju biti u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.

Jednako tako, zakoni na nižim razinama ne mogu biti u koliziji s državnim ustavom i zakonima.

Ustav BiH je dio Daytonskoga mirovnog sporazuma kojim je u decembru 1995. zaustavljen rat u BiH, a neki stručnjaci problematiziraju njegovu nedorečenost kad su u pitanju referendumi i građanske inicijative.

„Državni ustav ne sadrži odredbu koja izričito dopušta ili izričito zabranjuje referendum“, pojasnio je za RSE Davor Trlin koji je doktorirao na temu ustavnog prava i političkih institucija.

Zbog toga je, kaže Trlin, ostavljeno državnoj Parlamentarnoj skupštini BiH da donese zakon o referendumu koji bi se primjenjivao u cijeloj zemlji, ali on nikad nije ni predložen.

Budući da je 16 europskih konvencija dio Ustava BiH, nije zabranjena mogućnosti da se o lokalnim inicijativama donese zakon na nižim nivoima.

Za razliku od Republike Srpske, u Federaciji BiH referendum nije ugrađen u entitetski ustav i ne može se organizirati na nivou entiteta ili na nivou nekog od deset kantona.

Pitanje referenduma u ovom entitetu nije uređeno posebnim zakonom, već je propisan entitetskim i s njim usklađenim deset kantonalnih zakona o lokalnoj samoupravi.

Referendum u Federaciji BiH može se raspisati samo na nivou općine ili grada i samo o lokalnim pitanjima, poput opoziva (grado)načelnika. Raspisuju ga općinske ili gradske skupštine.

Posljednji takav referendum bio je o opozivu načelnika općine Stari Grad Sarajevo Ibrahima Hadžibajrića u julu 2023. godine. Izašla je sedmina upisanih birača, od čega je većina glasala za smjenu ranije uhapšenog načelnika.

U BiH postoji i treća administrativna jedinica – Brčko distrikt BiH – koji može raspisati referendum samo „uz suglasnost međunarodnog supervizora“, odnosno zamjenika visokog predstavnika u BiH (OHR) i „pod njegovim uvjetima“.

(Radio Slobodna Evropa, foto: Beta)