Novoizabrani predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH Marinko Čavara, Melika Mahmutbegović i Milan Dunović položili su svečane zakletve pred Domom naroda Parlamenta Federacije, čime su i zvanično preuzeli mandate. Čavara, Mahmutbegović i Dunović izabrani su nakon ponovljenog postupka, u kojem su oba puta dobili podršku Predstavničkog doma, dok je isto toliko puta, za njih izostala podrška Kluba Srba u Domu naroda. Njihovim izborom otvoren je put za formiranje Vlade Federacije kao i Vijeća ministara, čiji je mandatar Denis Zvizdić iz SDA, što je potvrdilo Predsjedništvo BiH na svojoj vanrednoj sjednici.
Ustavni mehanizam odlučivanja predvidio je izlaz za slučaj izostanka podrške za čelništvo Federacije. Glasanje za predsjednika i potpredsjednike se ponavlja i ukoliko u ponovljenom postupku jedan od Domova odbije zajedničku listu, smatraće se da su kandidati izabrani podrškom u drugom. To je u ponedjeljak bio Predstavnički dom, jer su kandidati dobili podršku Doma naroda u cjelini, ali ne i potrebnu podršku Kluba Srba, što predviđa ustavna proceudura. Slaviša Mihajlović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata je rekao:
“Otkuda pravo bilo kojoj političkoj eliti da dijeli srpske pozicije bez Doma naroda? Ovom sjednicom smo potpuno obesmislili i Dom naroda i klubove konstitutivnih naroda. Kakvi su to najviši funkcioneri, predsjednik i potpredsjednik Federacije koji neće dobiti podršku Doma naroda? Ovo nije Predstavnički dom, ovo je Dom naroda, za one koji to ne znaju. Gospodine Dunoviću, nećete biti legitimni predstavnik Srba, to morate znati.”
Bilo je očekivano da Milan Dunović, kandidat Demokratske fronte za potpredsjednika Federacije neće dobiti dovoljan broj glasova Kluba Srba, jer su to najavili delegati članovi SDP-a, njih šest, kao i tri koji su članovi SNSD –a Milorada Dodika. Međutim, SDP je bio i protiv Marinka Čavare, koji je izabran za predsjednika Federacije.
“Kandidata za predsjednika Federacije je čovjek kojeg znam dugo i s kojim sam o svemu razgovarao. On mi je rekao jasno i nedvosmisleno da će ako bude izabran, sve uraditi da sruši sve ono što je urađeno u prethodne četiri godine. Ja mislim da to nije u interesu ove države i da su to razlozi zbog kojih ne mogu kao čovjek koji ima određen odnos prema zakletvi koja se polaže, glasati za ovakvu listu”, rekao je Slaviša Šućur, predsjednik kluba delegata srpskog naroda.
Predstavnički dom je sa 60 glasova “za” i 28 suzdržanih potvrdio imenovanje čelništva Federacije. Protiv nije glasao niko. Suzdržani su bili poslanici iz Socijaldemokratske partije BiH, Saveza za bolju budućnost, HDZ-a 1990 i poslanik Naše stranke. To je ujedno i njen predsjednik, Denis Gratz, koji je izrazio rezervu prema izboru Marinka Čavare:
“Ne smijemo zaboraviti da je zastupnik Čavara izabran kao kandidat HDZ BiH, te da je u svoje slobodno vrijeme u prošlom mandatu na mjestu zastupnika u federalnom parlamentu, bio jedan od domaćina skupa dočeka osuđenog ratnog zločinca Darija Kordića”, poručio je Gratz.
Apsurdan sistem izbora organa vlasti Federacije, posebno kod izbora čelništva ovog entiteta, potvrđuje se ponovo, navodi Milan Sitarski iz Instituta za društveno politička istraživanja u Mostaru:
“To je posebno vidljivo u odnosu snaga u klubu Srba u Domu naroda, pošto je jedna stranka, koja je praktično apsolutni gubitnik izbora – SDP BiH, došla u priliku da odlučuje o konstituisanju organa vlasti na nivou Federacije. Da Demokratska fronta nije postigla dogovor sa SDP-om, mi bi imali ostanak platformaške, nelegitimne vlade sa neodređenim rokom trajanja.”
Odavno se ukazuje na manjakovosti Izbornog zakona i nemogućnost popune kluba srpskog naroda, u svim prethodnim skupštinskim mandatima, pa tako i u ovom.Taj problem je došao do izražaja i u prikupljanju podrške za potpredsjednika Federacije iz reda srpskog naroda. Centralna izborna komisija je već uputila prijedlog za izmjene Izbornog zakona, kaže Stjepan Mikić, predsjednik komisije.
“Predstavničkom i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH uputili smo zahtjev da se po hitnoj proceduri ide u izmjene postojećeg Izbornog zakona kako bi bila utvrđena norma kojom bi bilo moguće popuniti klub srpskog naroda u Domu naroda federalnog Parlamenta. Sada tom Klubu nedostaju četiri delegata. Te izmjene bi trebalo završiti u hitnoj proceduri, a onda pristupiti sveobuhvatnim izmjenama Izbornog zakona“, rekao je Mikić.
Za tako krupne zahvate potrebna je šira koalicija političkih partija od one koju sada čini vlast, smatra Milan Sitarski, koji dodaje da je ipak krajnje vrijeme da se konstituše nova vlada Federacije, zato što prethodna “ne samo što je izgubila svoj legitimitet tokom mandata nego je od svog konstituisanja nelegitimna.”
“Dobro je što je konstituisana većina na nivou Federacije, biće to uskoro i na nivou države uz opasku da ta državna većina neće odgovarati uspostavljenim većinama na nivou entieta, što može stvoriti probleme u Domu naroda parlamenta BiH. Mislim da bi na agendi rada novih organa vlasti trebale biti promene sistemskih zakona prije svega Izbornog, da bi se eliminisale anomalije koje postoje, i kod izbora članova Predsedništva gde se ne bi trebalo ponoviti da jedan konstitutivni narod bira drugom člana Predsjdništva. Tu bi bile potrebne i neke promene Ustava. Ja se nadam da će parlamentarna većina, koja će se okupljati oko određenih zakonskih pa i ustavnih promena, biti mnogi šira od koalicije stranaka u vlasti. I sam Ustav za eventualne promene, predviđa širu koaliciju“, mišljenje je Milana Sitarskog.
Nakon što su predsjednik i potpredsjednici Federaciji u ponedjeljak poslijepodne položili zakletvu, dali su izjave o prioritetima u radu. Izdvajamo riječi Milana Dunovića:
“Nema razloga da saradnja između nas troje ne bude dobra, saradnja mora postojati. Radićemo svi u interesu Federacije i svih njenih građana.”
Izborom predsjednika i dva potpredsjednika Federacije, iz tri konstitutivna naroda, omogućen je proces sastavljanja federalne Vlade. Istog dana, Predsjedništvo BiH je, na vanrednoj sjednici imenovalo Denisa Zvizdića iz SDA za mandatara Vijeća ministara. On je ranije za bh. medije izjavio kako će nastojati da ministri više odgovornosti pokazuju prema državi BiH, a manje prema svojim partijama.
“Mislim da bi bilo mnogo funkcionalnije i da bi bio postignut veći stepen odgovornosti, kada bi oni primarno odogovarali predsjedavajućem Vijeća ministara, a onda i Parlamentu BiH, nego što dosadašnja praksa pokazuje da imaju veću odgovornost prema onim koji su ih delegirali, a ne prema instituciji u kojoj rade”, izjavio je Zvizdić.
(Gordana Sandić-Hadžihasanović, Slobodna Evropa)