Za Nuru Mustafić, kojoj su članovi porodice ubijeni u srebreničkom genocidu u julu 1995. godine, najave da bi Srebrenica mogla promijeniti ime su „soljenje rana“.

„Za mene će uvijek biti Srebrenica“, kaže Nura, nakon što su zvaničnici iz entiteta Republika Srpska (RS) najavili moguću promjenu imena Srebrenice.

„Ostala sam sama. Volim da živim u Srebrenici, kud su moji najmiliji hodali i vratila sam im se. Ne znam kakva je svijest da želi ime da se mijenja, nakon genocida i svega proživljenog“, kaže Nura za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Sedam dana nakon što je Generalna skupština UN usvojila Rezoluciju kojom se 11. jula proglašava Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, vlasti u RS najavili su mogućnost promjene naziva te opštine.

Rezoluciji, kojom se poziva na prestanak negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, protivili su se lideri u Srbiji i bh. entitetu RS.

Promjenu najavio Dodik

Moguću promjenu imena prvi je najavio predsjednik tog entiteta Milorad Dodik, ističući da u Srebrenici 11. jula „niko nije poginuo, niko nije ubijen, nije bilo operacija jedanaestog“ te da promjenu naziva žele „neki ljudi u Srebrenici“.

Članovi porodica i žrtava tu su ideju dočekale kao još jedan pokušaj negiranja genocida u Srebrenici u kojem su, prema međunarodnim presudama, pripadnici tadašnje Vojske RS ubili najmanje 8.372 Bošnjaka.

Za genocid u Srebrenici osuđeno je više od 50 osoba, na oko 700 godina zatvora, a među njima ratni predsjednik RS-a Radovan Karadžić i glavni komandant Vojske RS-a Ratko Mladić.

Nuri su u genocidu ubijeni najstariji sin Mirsad, koji je imao 24 godine, Alija 22, a Fuad 20 godina.

Dvojica sinova i muž su ukopani u Memorijalnom centru Potočari kod Srebrenice, a posmrtni ostaci sina Alije još nisu pronađeni.

Diranje u ime Srebrenice, u kojoj je sa porodicom bezbrižno živjela do rata koji je počeo 1992. godine, za Nuru je sramno.

„Ovo ne treba niko i nikada da dočeka, nije bitno koje vjere, svako voli da živi i da odgaja svoju djecu u miru“, rekla je ova Srebreničanka.

Informaciju da se vode razgovori o pokretanju inicijative za izmjenu imena Srebrenice, potvrdio je Mladen Grujičić, načelnik Opštine, iz Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata za RSE.

Grujičić je za RSE 30. maja potvrdio kako se o tome razgovara u „opštinskim i stranačkim tijelima“, dok će iduće sedmice biti poznati konkretni potezi.

„Treba razmisliti dobro šta dobijamo promjenom, a šta gubimo. Mislim da su ime Srebrenice oskrnavili oni koji u njoj ne žive i koji su usvojili Rezoluciju o Srebrenici i tako nanijeli štetu stanovnicima i istorijskom imenu grada kao što je Srebrenica“, rekao je za RSE Grujičić.

Predsjednik Skupštine opštine Srebrenica Salko Tursunović za RSE kaže kako nije zvanično upoznat sa idejom o promjeni naziva Opštine.

„Vjerujte u ovom momentu ne mogu ni da zamislim to, a ne da kažem šta bi značilo to, ko bi pristao na to. Normalni ljudi ne mogu ni zamisliti to, a kamoli predložiti“, rekao je Tursunović.

Šta kažu stanovnici Srebrenice?

U Srebrenici živi nešto manje od 13 i po hiljada stanovnika, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine. Od toga je Bošnjaka nešto više od 7.200, a Srba oko 6.000.

Prije rata u tom gradiću, na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine, živjelo je nešto preko 36 i po hiljada stanovnika prema popisu iz 1991. godine. Bošnjaci su tada činili više od dvije trećine stanovništva Srebrenice.

Srebreničani srpske nacionalnosti imaju podijeljenja mišljena o ideji da ovaj grad dobije novo ime.

Srebreničanin Željko smatra da je inicijativa za promjenu imena „besmislica koja ne može ništa dobro donijeti“ ovom gradu.

„Srebrenica je jedan od najstarijih gradova u ovom dijelu Balkana i promjenon naziva, razbija se njen istorijski i kulturni identitet“, kaže on.

S druge strane, Željkov sugrađanin, Branimir, na moguću promjenu gleda pozitivnije.

„Ako će to donijeti neke promjene i bolju budućnost Srebrenici, podržavam ovu ideju da naš grad dobije novo ime“, rekao je za RSE.

Srebreničanin Muhamed Avdić tvrdi da se radi o „nastavku zločina genocida“.

„Promjena naziva Srebrenice u drugo ime je takođe genocid“, istakao je Muhamed za RSE.

‘Mogu mijenjati imena, ali ne i istinu’

U Udruženju „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“ podsjećaju da su međunarodni sudovi osudili zločine i „zabilježili i imena stratišta“ zbog čega „mijenjati mogu imena gradova, ali istinu sakriti ne mogu“.

„Tražimo od visokog predstavnika u BiH i međunarodne zajednice da zaustavi ludilo koje provodi režim jednog čovjeka“, saopštili su iz tog Udruženja 31. maja.

Nekadašnji načelnik Srebrenice Ćamil Duraković ističe kako je i ranijih godina bilo inicijativa da se ukine naziv Opštine.

„Ovo je dokaz da Vlada RS i Mladen Grujičić još od 2016. godine nastoje da ukinu ime Srebrenice i učine život nemogućim u ovom gradu. Nastojali su da ovaj grad pripoje nekoj drugoj opštini ili opštinu podijele na mjesne zajednice“, rekao je Duraković za RSE.

Ideju je osudio i predsjedavajući Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS Alija Tabaković, nazivajući je „jednim od načina da se prikriju tragovi zločina genocida“.

„Grujičić i Dodik treba da znaju da ime Srebrenice nije ukaljala ova rezolucija donijeta u Ujedinjenim nacijama. Ime Srebrenice su ukaljali ratni zločinci koji su još uvijek Dodiku i Grujičiću idoli„, naveo je Tabaković za RSE.

Najjača opoziciona stranka u RS, Srpska demokratska stranka u Srebrenici ima tri odbornika.

Lider SDS-a Milan Miličević ističe kako će o podršci eventualnom promjenu naziva Srebrenica „odlučivati stranački organi“, ističući da se radi o populističkom potezu.

Ocijenio je da takvi potezi ništa suštinski ne mijenjaju i neće uticati ni na pomirenje, ni na to da ljudi žive bolje.

„Mislim da je to ideja koja ne vidim da ičim ozbiljnim može biti utemeljena, nek kad je u pitanju samo Srebrenica. Generalno mijenjanje imena nečega, što istorijski kontekst ima u nazivu grada, predstavlja nešto što je degutantno i populistička mjera koja ne utiče na suštinu stvari“, kazao je Miličević.

Šta kaže zakon?

Zakon o teritorijalnoj organizaciji RS predviđa da inicijativu za promjenu naziva jedinice lokalne samouprave može podnijeti „zainteresovana skupština jedinice lokalne samouprave ili najmanje 30 odsto birača koji imaju prebivalište na području jedinice lokalne samouprave za koju se traži promjena naziva“.

U zakonu se dodaje da o inicijativi koju podnosi najmanje 30 odsto birača koji imaju prebivalište na području jedinice lokalne samouprave za koju se traži promjena naziva mišljenje daje skupština jedinice lokalne samouprave.

„Inicijativa za promjenu naziva jedinice lokalne samouprave mora biti obrazložena i mora da sadrži razloge koji opravdavaju promjenu naziva“, ističe se.

Nakon toga se inicijativa podnosi Vladi RS, posredstvom Ministarstva uprave i lokalne samouprave.

Vlada donosi odluku o inicijativi za promjenu naziva jedinice lokalne samouprave, nakon razmatranja inicijative.

U slučaju prihvatanja inicijative, u roku od 30 dana od dana donošenja odluke Vlada će utvrditi nacrt zakona i uputiti ga u dalju proceduru.

Skupštinu Opštine Srebrenica čini 21 odbornik, od čega je sedam iz SNSD-a, dva iz Demokratskog narodnog saveza, jedan iz Ujedinjene Srpske i jedan iz DEMOS-a. Oni čine vladajuću koaliciju u toj opštini.

(Radio Slobodna Evropa/foto: Darija Stjepić)