Skip to main content

Istoričar vraća mađarsku državnu nagradu

Jugoslavija 26. јан 2014.
2 min čitanja

Američki istoričar i preživeli zatvorenik nacističkih logora Rendolf L. Braham izjavio je danas da vraća nagradu koju su mu dodelile mađarske vlasti zbog pokušaja Budimpešte da prekroje istoriju i umanje njenu odgovornost u holokaustu. Braham, rođen u Rumuniji 1922, naveo je u pismu koje su danas preneli mediji da je „poslednja kap“ koja ga je navela na ovakvu odluku plan mađarske vlade da podigne veliki spomenik povodom 70. godišnjice nemačke invazije Mađarske marta 1944. godine.

Osim što će vratiti mađarsku državnu nagradu, taj istoričar zatražio je od Memorijalnog centra Holokaust u Budimpešti da uklone njegovo ime iz naziva informacionog centra „Brahamteka“ u kojem se mogu naći rezultati njegovih istraživanja i knjige i tekstovi koje je objavio.

Brahamova „Politika genocida: Holokaust u Mađarskoj“ iz 1981. godine smatra se jednom od najznačajnijih knjiga na tu temu.

Prethodno su jevrejske organizacije širom sveta pozvale vladu Mađarske da odustane od plana za izgradnju tog spomenika.

Vlada je početkom januara najavila da će to biti spomenik koji će „podsećati na tragičnu nemacku okupaciju“ i na „sve mađarske žrtve“, a biće postavljen „u memorijalnoj godini koja označava 70. godišnjicu holokausta.

Planirani spomenik činila bi figura orla s nemačkog grba kako se obrušava na arhanđela Gavrila koji simbolizuje – Mađarsku.

Jevrejske organizacije i drugi kritičari tog plana smatraju da vlada premijera Viktora Orbana želi da smislom i izgledom spomenika umanji odgovornost mađarske vlasti i trupa za tadašnje stradanje Jevreja.

Mađarska proletos obeležava 70. godišnjicu deportacije više od 430.000 mađarskih Jevreja u nacističke logore tokom samo nekoliko meseci posle nemačke okupacije.

Mađarska je pod diktaturom Mikloša Hortija bila saveznica nacističke Nemačke, ali je Horti sve do nacističke okupacije Mađarske marta 1944. odbijao da Hitleru izruči stotine hiljada Jevreja koji su živeli u Mađarskoj.

Hortijev režim je potom doneo anti-jervrejski propis na osnovu kojeg je 100.000 Jevreja odvedeno na „prinudni rad“, a 20.000 predato Nemcima koji su ih ubili. Za prvih osam nedelja nemačke okupacije, 437.000 Jevreja je iz Mađarske deportovano u logor smrti Aušvic-Birkenau i ubijeno.

Uz to, odredi smrti mađarske nacističke partije su u to vreme streljali na obalama Dunava hiljade Jevreja ili ih prisilili da sami skaču u zaleđenu reku.

(Beta)