"Dobrosusedski odnosi u post-konfliktnim društvima ne grade se na bazi umanjivanja i relativizacije patnje drugih ili negiranjem zločina"

Inicijativa mladih za ljudska prava saopštila je da je danas predala Gradu Sarajevu pismo solidarnosti građana Srbije, prikupljenih u akciju u Beogradu, povodom stradanja civila na pijaci „Markale“ 5. februara 1994.
U saopštenju piše da je pismo solidarnosti simbolično predato 7. aprila zameniku gradonačelnika Sarajeva Predragu Puhariću.
Aktivistkinje i aktivisti Inicijative mladih 5. februara ove godine organizovali su uličnu akciju u Beogradu na kojoj su informisali građane o činjenicama u vezi zločina na Markalama.
Tokom i nakon akcije građanke i građani su potpisali pismo sa porukama solidarnosti i saosećanja sa porodicama žrtava, piše u saopštenju.
U pismu je navedeno da su „ovim činom, zajedno sa građanima i građankama Srbije, mladi poslali poruku da postoje ljudi koji pamte i koji žele budućnost u kojoj mir nema alternativu„.
„Simboličnom predajom pisma težimo kreiranju novih prostora za sećanje, empatiju i pijetet sa ciljem da se nikada nikome ne ponove zločini iz prošlosti, posebno ne u naše ime“, navedeno je u pismu.
„Opsada Sarajeva (od strane snaga bosanskih Srba) bila najduža opsada jednog grada u modernoj istoriji“, podsetili su mladi iz Inicijative.
„Isključivi narativi i negiranje prošlosti još uvek razdvajaju ljude zbog čega je misija Inicijative mladih da nastavi sa uspostavljanjem veza tamo gde ih nema na principima istine, odgovornosti i empatije“, piše u pismu solidarnosti.
Susret sa zamenikom gradonačelnika Sarajeva deo je studijskog putovanja „Putevima devedesetih“ na kojem mladi iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine uče o ratnoj prošlosti kroz niz predavanja i diskusija, kao i kroz posete muzejima poput Muzeja ratnog djetinjstva i mestima stradanja civila na lokacijama zločina u ulici Vase Miskina, pijaci Markale, Gradskoj Vijećnici, Kazanu, Vitezu, Ahmićima i Trusinama.
Program studijskog putovanja realizuju Inicijative mladih za ljudska prava u Hrvatskoj i Srbiji uz podršku sarajevske kancelarije fondacije Fridrih Ebert.
Navedeno je da se „dobrosusedski odnosi u post-konfliktnim društvima ne grade na bazi umanjivanja i relativizacije patnje drugih ili negiranjem zločina“.
„Uprkos deklarativnim porukama zvaničnika Srbije da žele dobrosusedske odnose sa Bosnom i Hercegovinom, zločini na Markalama poricani su najmanje 48 puta na televizijama sa nacionalnom frekvencijom u Srbiji tokom 2025. godine“, podseća se u pismu.
Grad Sarajevo će pismo solidarnosti građana/ki Srbije od sutra, 8. aprila uvrstiti kao integralni deo izložbe „Haško nasleđe kroz presude” u prostoru Gradske Vjećnice.
(Beta/foto: Slaven Miljuš/RSE)

STUPS: Stilistkinja