"Nije se libio jasno, uporno i savršeno precizno upozoravati na razne devijacije koje je većina tek nijemo promatrala"
Vrsni politički komentator, Marinko Čulić, preminuo je u Zagrebu u 73. godini života. Pamtit ćemo ga kao žestokog kritičara društvenih i političkih anomalija u društvu, koji se kroz više od 40 godina novinarskog rada nije libio jasno, uporno i savršeno precizno upozoravati na razne devijacije koje je većina tek nijemo promatrala. Zbog toga je često bio prozivan domaćim izdajnikom i državnim neprijateljem.
Marinko Čulić rođen je u Šibeniku 1951. godine. Završio je Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, a novinarstvom se počeo baviti u Večernjem listu 1980. godine. Tijekom svoje novinarske karijere pisao je za tjednik Danas, Nedjeljnu Dalmaciju, Novi list, H-alter, a najdublji trag ostavio je u Feral Tribuneu i tjedniku Novosti u kojem je krajem listopada prošle godine i napisao svoj posljednji tekst „Suicid opozicije“.
Za svoje kolumne objavljivane u Feralu 2003. godine nagrađen je HND-ovim priznanjem „Marija Jurić Zagorka“, dok je lani dobio nagradu „Otokar Keršovani“ za životno djelo, a početkom ove godine i nagradu „Svetozar Pribičević“ za unapređenje hrvatsko-srpskih odnosa.
„Zbog niza tekstova objavljenih u Feralu, a onda i u Novostima, u kojima su njegove bitne teme bile hrvatsko-srpski odnosi, hrvatska politika prema BiH, odustajanje SDP-a od socijaldemokracije, demontaža socijalne države, porast nejednakosti u zemlji i svijetu te manjak političke vizije kod hrvatskih političara, ta je nagrada, kao i sve ranije, i više nego zaslužena. Pogotovo zato što u svojim kolumnama nikad nije upadao u oštru, vatrenu retoriku ili vrijeđanje, nego je lucidno i staloženo, jednostavnim novinarskim izrazom, objašnjavao najkompliciranije političke teme, nudeći i neka rješenja za njih“, stajalo je u obrazloženju nagrade.
Autor je i dvaju knjiga „Tuđman – anatomija neprosvijećenog apsolutizma“ (1999. u izdanju Feral Tribunea) i „Tuđman – i poslije Tuđmana“ (2014. godine, Znanje) u kojem je analizirao političku ostavštinu tuđmanizma u hrvatskom društvu. Zanimljivo je da je Čuliću u svibnju 1990. godine Franjo Tuđman dao veliki intervju u kojem mu je izjavio da se hrvatski narod ne može svesti na ovakve neprirodne državne granice, najavljujući blisku i dobro nam poznatu budućnost.
Odlaskom Mrinka Čulića u hrvatskom medijskom prostoru ostala je velika i neispunjiva praznina.
(Lupiga, foto: Slobodna Evropa)