Hrvatska vlada smanjit će proračunski deficit za pola milijarde eura, što je upola manje od iznosa koji je krajem prvog mjeseca u Briselu najavljivao ministar financija Slavko Linić.
Deficit bi ove godine trebao iznositi 4,5 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), čime će Hrvatska ispuniti zahtjeve Europske komisije postavljene unutar procedure prekomjernog deficita.
Vlada planira osigurati više novca – jednokratnim povlačenjem 350 milijuna eura od desetogodišnje mirovinske štednje osoba s beneficiranim radnim stažem, potom povećanjem zdravstvenog doprinosa za dva posto – s 13 na 15 posto, te novim oporezivanjem igara na sreću.
Plan je i smanjiti troškove rezanjem subvencija za poljoprivredu, Hrvatsku banku za obnovu i razvitak i Hrvatske željeznice.
Ukidanjem naknade zaposlenicima u javnom i državnom sektoru ukidaju se naknade za dugotrajni staž, a plaće dužnosnika bit će simbolično smanjene za šest posto.
Sindikati i poslodavci nezadovoljni
I sindikati i poslodavci smatraju da je rebalans loš i za njih štetan, javlja iz Zagreba reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak.
Umjesto prvotno planiranog gospodarskog rasta od 1,3 posto, Vlada sada predviđa gospodarski rast od 0,2 posto.
Ono što bi u ovom rebalansu Vladi mogao biti najveći problem u razgovorima s Briselom je činjenica da je najveći prihod u proračunu prebacivanje sredstava za mirovine osoba s beneficiranim stažem iz drugog u prvi mirovinski stup, odnosno u proračun. Europska unija to smatra jednokratnim, a ne trajnim prihodom.
„Drugim riječima, da ubijemo rast, je li tako? Bilo kakav! Znači, sad dolazimo do političkog pitanja. Hrvatska neće biti Grčka! Što god EK rekla, mi ćemo to poštovati, ali Hrvatska neće biti Grčka!“, poručio je premijer Zoran Milanović.
Zbog toga su izdaci smanjeni gdje god je moguće.
Zbog ukidanja dodataka na staž, čistačica sa 35 godina staža, zaposlena u državnoj ili javnoj upravi, imat će 33 eura manju plaću, a savjetnik sa visokom stručnom spremom 70 eura.
„Ukoliko to prođe, svakako ćemo osporavati pred nadležnim sudovima i obratit ćemo se Ustavnom sudu, međunarodnim organizacijama, jer se na taj način suspendira pravo na kolektivno pregovaranje u Hrvatskoj“, kaže Siniša Kuhar iz Sindikata državnih službenika i namještenika.
Život iznad mogućnosti
Milanović kaže da „i dalje kao država živimo iznad svojih mogućnosti. Prije je to bilo značajno, ali i dalje živimo iznad svojih mogućnosti. Teško možemo govoriti o pravima koja nismo zaradili“.
Nezadovoljni su i poslodavci. Zdravstveni doprinosi koje je ova vlada prije dvije godine smanjila sada se vraćaju na staro.
„Apsolutno je neodgovorno raditi toliko rebalansa proračuna, jer je to znak da se ništa ne planira, to je praktički šamanski pristup gledanja iz kave“, kaže Petar Lovrić iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Ali i bez gledanja u kavu, jasno je da je ovo tek početak. Do 2016. Hrvatska mora smanjiti deficit na tri posto BDP-a.
U Vladi priznaju da se razgovara o novim porezima: na nekretnine, ali i na kamate na štednju.