Skip to main content

Hrvatska: Roman Stjepana Tomaša izbačen iz programa lektire

Jugoslavija 23. сеп 2017.
< 1 min čitanja

Nakon 11 godina žalbi i pritužbi roditelja autori nove obrazovne reforme u Hrvatskoj nisu uvrstili u spisak obavezne lektire roman Stjepana Tomaša Moj tata spava s an?elima – Mali ratni dnevnik, u kojem se, izme?u ostalog, nalaze ustaški pokli?i i simboli.

Kako piše Jutarnji list, ovaj roman uvršten je na spisak obavezne lektire prije više od deset godina.

„Kada sam na radiju pronašla stranicu koja je emitirala ‘?avoglave’, mama se nije pobunila, štoviše, slušala je sa zanimanjem. Sva je treperila od unutrašnjeg uzbu?enja kad je ?ula kako Bobo ili Jure vi?e: ‘Mi smo spremni, Poglavni?e!’ Kaže da ?e glasati za Hrvatsku stranku prava, za Paragu“, citat je iz obavezne lektire za šesti razred osnovnih škola u Hrvatskoj zbog koje godinama obrazovnim institucijama stižu pritužbe roditelja.

Roman je, ina?e, pisan u formi dnevnika i pokušava ratna zbivanja prikazati iz prizme osje?ke djevoj?ice Cvijete, a u romanu je sporno što je, kako piše ovaj zagreba?ki dnevnik, pojam ustaštva prikazan kao „domoljubno poželjan“, prenose agencije.

U dijelu knjige pod naslovom „Busanje u mala hrvatska prsa“ stoji: „Svi su de?ki na po?etku sastavka napisali: ‘Kroacija’ i ‘Za dom spremni’! Na dnu sastavka još ve?im slovima: ‘Uvijek za dom spremni!'“

Ovaj pokli? ponavlja se na još nekoliko mjesta: „Šarac, Gicara, Sifon, Šmajser i Papak pozdravljaju: za dom uvijek spremni“, „Poglavniku s uzbu?enjem vi?e ‘za dom spremni'“, a nekoliko stranica dalje piše: „Jure i Bobo vi?u ‘za dom spremni, Poglavni?e'“, do poglavlja „Ples uz ?avoglave“, koje završava re?enicom: „A uz ?avoglave te Juru i Bobu ne može se plesati, samo ratovati.“

List navodi da nijedan sastav Ministarstva obrazovanja nije izuzeo Mali ratni dnevnik iz obavezne lektire, a u Ured dje?ijeg ombudsmana od 2006. pristizale su prijave roditelja i struke. Prijave su proslije?ene na izjašnjavanje Ministarstvu obrazovanja, a posljednji odgovor Uredu pravobraniteljice stigao je 2015. godine.

U njemu Ministarstvo, koje je tada vodio Predrag Šustar, poru?uje pravobraniteljici da u romanu ne vidi ništa sporno.

Da Tomaševom romanu nije mjesto u školi smatraju autori novog kurikuluma. Taj naslov nije uvršten u spisak lektire u okviru prijedloga kurikularne reforme, koju ministrica Blaženka Divjak planira pokrenuti od sljede?e školske godine.

Divjak je rekla da je njen stav prema isticanju ustaških usklika i simbola jasan i da tome nema mjesta u javnom prostoru i kao takvo je potpuno neprihvatljivo.

„Ministarstvo je u procesu analize postoje?ih nastavnih sadržaja u sklopu provo?enja cjelovite kurikularne reforme. Navedeni književni naslov ne nalazi se na popisu lektire u okviru prijedloga predmetnog kurikuluma ‘Hrvatski jezik’. S obzirom na to da je moj glavni cilj ve? od sljede?e godine uvo?enje pilot-projekta cjelovite kurikularne reforme, ovakve ?e se teme rješavati na sistemski na?in“, navela je Divjak.

Navodi da se ju?er od sadržaja Tomaševog romana u pedagoškom smislu ogradila i sama autorica predgovora Mali ratni dnevnik, nastavnica dje?ije književnosti na studijama hrvatskog jezika Dubravka Zima.

„Mislim da ovo djelo ne bi trebalo da bude obvezna lektira, ali ponajprije iz književno-estetskih razloga. Nisam sklona zabranama, ve? razgovoru s djecom o svim temama, pa i kontroverznim, poput ustaštva, ili, pak, spolnog sazrijevanja djece, koje je u romanu prisutno kao loše, pa i pedagoški sasvim pogrešno obra?en motiv“, rekla je Zima.

(Al Jazeera)