Hrvatska kreće u modernizaciju sustava socijalne pomoći sa 70 milijuna eura zajma Svjetske banke. Plan je osnovati jedinstveni novčani centar za isplatu socijalnih naknada, a ne, kao do sada, kroz razna ministarstva i zavode. To bi trebalo olakšati pristup građanima, ali i državi omogućiti lakše praćenje izdataka.
Osniva se i jedinstveni centar za vještačenje invaliditeta. Sve bi trebalo biti gotovo do kraja ove godine, a isplata zajma ovisi isključivo o uspješnosti provedbe projekata.
Mirko Miklečić u invalidskim je kolicima već 27 godina. S dijagnozom paraplegije, određeno mu je 100-postotno tjelesno oštećenje. Četiri je godine odlazio na vještačenja.
Za sve na novo vještačenje
„Jedan invalid, zapravo, trebala bi mu država dodijeliti i auto, i vozača da ga vozi, papir ovdje, papir ondje… Ne vidim koja će nam era kompjuterizacije“, žali se Mirko, invalid rada.
Pitao se to kada je podnosio zahtjev za invalidsku mirovinu. Jer, pomoć Grada Zagreba i naknada Centra za socijalnu skrb jedino je što dobiva.
U Hrvatskoj je ukupno registrirano 510.274 osoba s invaliditetom. Svoja prava mogu ostvariti unutar više ministarstava – socijalne skrbi, zdravlja, mirovinskog osiguranja, obrazovanja, ili, recimo, branitelja. I za svako od njih treba proći posebno vještačenje.
„Primjerice, dijete s posebnim potrebama, da bi ostvarilo pravo na obrazovanje po prilagođenom programu, moralo je proći vještačenje. Ako su njegovi roditelji htjeli ostvariti i pravo na uvećani dječji doplatak, dijete je na vještačenje moralo ponovno. Sada će biti dovoljno samo jedno, a radit će se u Jedinstvenom centru za vještačenje invaliditeta“, izvještava iz Zagreba reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić.
Osim što će jedno vještačenje biti dovoljno za dobivanje bilo koje od naknada koju osoba može ostvariti, žele se izjednačiti standardi u cijeloj državi.
„Ne možemo imati drugačije tretiranje ljudi, zato što žive u različitim gradovima, ili imaju sreću ili nesreću da su naišli na liječnika koji im taj njiihov stupanj invaliditeta ne tretira onako ozbiljno kako bi oni trebali biti i shvaćeni“, objašnjava Hrvoje Sadarić, pomoćnik ministrice socijalne politike.
Rješenja na snazi do isteka roka
Predsjednik Društva tjelesnih invalida Milan Ožegović nada se da bi jedinstveni kriteriji mogli otkriti i one kojima državna pomoć ne pripada.
„U ovu populaciju se desetljećima infiltrirao i određeni broj ljudi koji ovdje ne bi trebali biti. Oni, dakako, ostvaruju poneko pravo i, znači, smanjuju automatski dio kolača onome kome bi to trebalo“, kaže Ožegović.
U Ministarstvu socijalne politike tvrde da se broj osoba koje dobivaju neka od prava nakon pokretanja jedinstvenog centra za vještačenje ne bi trebao bitno promjeniti.
„Ne očekujemo, niti je neka polazišna pretpostavka bila da bi se time na bilo koji način radila ili revizija, ili bi se dovelo u pitanje dosadašnja rješenja“, kaže Sadarić.
Ona ostaju na snazi sve dok ne istekne njihov vremenski rok.