Prosječni Europljanin godišnje potroši oko 200 eura za robe i usluge koje se nude ‘na crno’, 11 posto ih priznaje da su kupovali robu ili usluge koje uključuju neprijavljeni rad, a četiri posto ih je primalo dio plaće ‘na ruke’, pokazuje najnoviji Eurobarometar o neprijavljenom radu.

Velike su razlike zabilježene među zemljama članicama. Dok se u nordijskim zemljama više troši na neprijavljenu robu ili usluge, zarada onih kojih se time bave predstavlja samo mali dio u odnosu na njihov godišnji prihod. S druge strane, u srednjoj, istočnoj i južnoj Europi troši se manje na neprijavljenu robu i usluge, ali zarada onih koji se time bavi često predstavlja znatan dio njihovih godišnjih prihoda, odnosno to im je često glavni prihod.

Zaposlenici u istočnoj i srednjoj Europi u odnosu na cijelu EU-u češće primaju dio plaće ‘na ruke’, dok je u nordijskim zemljama ta pojava ispod europskog prosjeka. Zemlje u kojima ima najviše onih koji dio plaće dobiju u kovertama su Latvija (11 posto), Hrvatska (8 posto), Grčka, Slovačka i Rumunjska (7 posto), Litva, Bugarska i Mađarska (6 posto).

Zemlje u kojima je najveći dio anketiranih odgovorio da je u protekloj godini kupio neprijaveljenu robu ili uslugu su Grčka (30 posto), Nizozemska (29) posto, Latvija (28 posto), Danska i Malta (23 posto), Slovenija 22 posto). Najmanji udio je u Velikoj Britaniji i Španjolskoj (8 posto), Njemačkoj (7 posto) i Poljskoj (5 posto). U Hrvatskoj je 17 posto anketiranih odgovorilo da je kupilo neku neprijavljenu robu ili uslugu.

Međutim, Danska i Nizozemska razlikuje su u odnosu na ostale zemlje po tipu usluga koje kupuju na crno. U tim zemljama to su najčešće čišćenje doma i radovi u vrtu, dok su u Grčkoj, Latviji, Malti i Sloveniji to zdravstvene usluge te kupovina različitih vrsta roba.

Polovica ispitanika glavni razlog za rad na crno spominje da od toga imaju korist obje strane, 21 posto ispitanika spominje teškoće u pronalasku redovnog zaposlenja, 16 posto ih smatra da su porezi previsoki, dok ih 15 spominje da nema drugih prihoda.

Stanovnici južne Europe su među ispitanicima koji najčešće spominju teškoće u pronalasku redovnog zaposlenja (41 posto) ili nepostojanje drugih izvora prihoda (26 posto). Više od polovice, 60 posto kao glavni razlog za kupnju neprijavljene robe i usluga navode niže cijene, a 22 posto ih spominje da su time činili uslugu prijateljima.

Među robama i uslugama za koje postoji najveća potražnja da ih se dobije na crno su kućanski poslovi (29 posto), popravci automobila (22 posto), čišćenje doma (15 posto) i hrana (12 posto). Istraživanje je provedeno od 26. travnja do 14. svibnja 2013. godine u 27 zemalja članica i Hrvatskoj, koja tada još nije bila članica. Anketirano je preko 26 tisuća ljudi iz različitih socijalnih i demografskih skupina.

(Tportal)