"Danas sudije koje deluju po zakonu trpe ogromne pritiske koji se vode orkestrirano preko predsednika sudova"

Način na koji je pripreman i koncipiran aktuelni Nacrt Zakona o Pravosudnoj akademiji potvrđuje da postoji ogromno nerazumevanje podele vlasti, vladavine prava i potrebe da se pravosuđe ohrabri i ojača njegova uloga u društvu i nezavisnost funkcionisanja, ocenjeno je na diskusiji koju su u Novom Sadu organizovali Centar za pravosudna istraživanja (CEPRIS) i Udruženje građana Peščanik.
Advokat i član CEPRIS-a Vladimir Horovic izjavio je da je Nacrta Zakona o Pravosudnoj akademiji veoma loš i da daje mogućnost brojnim zloupotrebama, počevši od načina upisa u Akadmiju do sprovođenja edukacija, izbora predavača – jer uslovi za to nisu precizirani na adkevatan način.
“Glavni problem je u tome što je Pravosudna akademija instrumentalizovana od strane vlasti tako da proizvode i dovode u Visoki savet sudstva i Visoki savet tužilaštva one kandidate koji su po meri valsti. A to ne sme da se dogodi”, rekao je Horovic na tribini održanoj u prostorijama Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV).
On je upozorio da se time krše i urušavaju načela nezavisnosti sudija i samostalnosti tužilaca.

“Ne može se postaviti usko grlo kroz koje će se poturiti oni koji su po volji vlasti. Od toga neće biti dobrih sudija i poštenih tužilaca. Trebaju li nam takve sudije i tužioci, koji će na mig određivati pritvor tamo gde je on potpuno sporan? I danas sudije koje deluju po zakonu trpe ogromne pritiske koji se vode orkestrirano preko predsednika sudova. Tamo gde su pokušali da se odupru predmeti se dodeljuju drugim sudijama”, naglasio je Horovic.
On je poručio i da će se režim izvesno u nekom trenutku promeniti i da će tada pravosuđu biti potrebno mnogo više kadrovai i kvalitetnih izvršilaca, što ova Pravosudna akademija ne može obezbediti.
“Kad se promeni režim biće nam potrebno hiljadu tužilaca i četiri hiljade sudija koji će morati da opsluže sve železničke stanice, sve autoputeve, javnu infrastrukturu… – zbog odlivanja sredstava građana van stvarnih troškova koštanja tih investicija. Zato moramo ozbliljno voditi računa o povećanju broja kadrova u pravosuđu“, rekao je Horovic.
Iz CEPRIS-a su ukazali da u narednih nekoliko godina veliki broj sudija i tužilaca odlazi u penziju, čime se otvara prostor za prijem novih kadrova, te da se zakonskim izmenama predlaže da Pravosudna akademija bude „jedina tačka ulaska u pravosuđe“.
Učesnici tribine upozorili su da bi prihvatanje takvog rešenja ugrozilo samostalnost i nezavisnost tužilaca, odnosno sudija.
Javna tužiteljka u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu i članica CEPRIS-a Bojana Savović istakla je da su procesi vezani za Zakon o Pravosudnu akademiji veoma problematični u brojnim akspektima.
“Takođe, problematična je netrasparentnost rada Pravosudne akademije i to vidimo kao koruptivno mesto, odnosno mesto trgovine uticajem, jer ne znamo kakao je neko tu postavljen, niti kako se neko bira za obuke”, navela je ona.
Dodala je da je i sam Portal za obuke koji imaju takođe netransparentan jer zapravo tužioci prave spiskove onih koji mogu da idu na tu edukaciju, od kojoih kasnije zavisi koje će pozicije ko imati u pravosuđu.
“Pored svih mana koje Pravosudna akademija ima, zaista je problematično da ta Akademija bude jedini kanal za ulazak u pravosuđe. Posebno zbog toga što je zavisna od izvršne vlasti, ne znaju se metodi odabira predavača, ali ni polaznika obuka”, kazala je Bojana Savović.

Sudija Apelacionog suda u Novom Sadu u penziji Savo Đurđić iz CEPRIS-a, koji je i nekadašnji član Visokog saveta sudstva rekao je da je proces izrade Zakona o Pravosudnoj akademiji vođen netransparentno, kao i da u njega nisu bili uključeni predstavnici struke već je Ministarstvo pravde monopolisalo taj proces.
“Izvršna vlast ubacivala je klipove u točkove promenama u pravosuđu u proteklom periodu, nakon čega su izvršene ustavne promene, koje su bile delom pozitivne, ali i delom i negativne. Međutim, nakon toga nisu usklađenio pravosudni zakoni sa tim ustavnim promenama. Nisu uvažene primedbe struke, a istovremeno čitav mehanizam saradanje sa Evropskom komisijom izradilo je Ministarstvo pravde, ne uključujući u taj proces pravosuđe“, kazao je Đurđić.
On je ocenio da je Nacrt zakona o pravosudnoj akademiji usklađivan netranspraentno, bez učešća struke. Kao najopasniju izmenu naveo je rešenje kojim se predviđa da je obuka na Pravosudnoj akademiji, koja je inače nereformisana, jedini uslov za izbor na bilo koju pravosudnu funkciju.
“To znači da nema garancije sudske samostalnosti, to je potcenjivanje pravosuđa”, ocenioo je Đurđić.
Diskusiju je moderirala Sofija Mandić, pravnica i članica CEPRIS-a.
(Autonomija)