"Neke riječi još nisu izrečene"
Holandska vlada zvanično se 18. juna izvinila holandskim vojnicima koji su poslati u sastav mirovnih snaga UN-a da brane bosansku enklavu Srebrenicu sa nedovoljno oružja i ljudstva da očuvaju mir.
Vojnici, sada veterani, bili su suočeni sa mnogo teže naoružanim snagama bosanskih Srba predvođenim generalom Ratkom Mladićem koje su izvršile masakr nad 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u julu 1995. godine, u krvoproliću koje je međunarodni sud označio kao genocid.
Holandski premijer Mark Rutte (Rute) obratio se 18. juna stotinama veterana holandskog bataljona Dutchbat III (Dačbat III) u vojnoj bazi u centralnoj Holandiji, i rekao im da nakon gotovo 27 godina „neke riječi još nisu izrečene“.
„Danas se izvinjavam u ime holandske vlade svim muškarcima i ženama Dutchbata III. Vama i ljudima koji danas ne mogu biti ovdje. Sa najvećom mogućom zahvalnošću i poštovanjem prema načinu na koji je Dutchbat III pod teškim okolnostima pokušavao da čini dobro, čak i kada to više nije bilo moguće“, rekao je Rutte.
Ceremonija je održana nakon izvještaja objavljenog prošle godine o iskustvu oko 850 vojnika koji su bili u sastavu holandskog bataljona.
U studiji su date preporuke uključujući i da vlada treba napraviti „kolektivni gest“ oko, kako je navedeno, percipiranog nedostatka priznanja i cijenjenja toga šta su holandski mirovnjaci uradili sa obzirom na „vanredne okolnosti u kojima je od njih traženo gotovo nemoguće“.
Holandija se dugo bori sa naslijeđem genocida u Srebrenici. Tadašnji premijer Wim (Vim) Kok podnio je ostavku 2002. kada su u izvještaju oštro kritikovane holandske vlasti zbog toga što su slale vojnike u opasnu zonu bez odgovarajućeg mandata ili potrebnog oružja da zaštite oko 30.000 izbjeglica koji su pobjegli u holandsku bazu u istočnoj Bosni.
Holandski vrhovni sud je 2019. presudio da je Holandija djelimično odgovorna za oko 350 bošnjačkih muškaraca koje su ubile snage bosanskih Srba u genocidu.
Sud je presudio da su holandske mirovne snage evakuisale te muškarce iz svoje vojne baze blizu Srebrenice 13. jula 1995. iako su znale da su ti ljudi u „ozbiljnoj opasnosti da budu zlostavljani i ubijeni“ od strane snaga bosanskih Srba.
Ujedinjene nacije su takođe kritikovane što nisu odobrile NATO-ove zračne udare da podrže lako naoružane holandske vojnike u julu 1995. godine kada su bili napadnuti.
(Radio Slobodna Evropa, foto: Pixabay)